U NAJGOREM SLUČAJU: Bez novca MMF-a slijedi smanjenje plaća i penzija za 30 posto

S obzirom na to da vlasti u BiH nisu ispunile obećanja data Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) izvjesno je kako sredstva iz druge tranše kredita neće stići prije septembra ove godine. Analitičari upozoravaju da će vlasti u entitetima krenuti sa zaduživanjem kod komercijalnih banaka čije je povjerenje u organe vlasti već poljuljano.

Profesor monetarne i fiskalne politike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dženan Đonlagić kazao je za Klix.ba da su vlasti u BiH dobro znale kad su potpisale Pismo namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) te da su imale dovoljno vremena da ga upute u parlamentarnu proceduru u redovnom postupku.

“Treba imati na umu da to nije dobar način finansiranja izgradnje autoputeva. Povećanje cijene bilo kojeg energenta izaziva lančani rast cijena u ekonomiji. Zanimljivo je da niko neće da priča o alternativnim načinima finansiranja izgradnje autoputeva”, rekao je Đonlagić.

Izdvojeni članci

Osvrnuo se i na pisanja medija da bi Vlada FBiH od javnih preduzeća mogla tražiti da u budžet unaprijed uplate dividendu za 2017. godinu ističući da to nije normalno.

“Ne može se znati unaprijed koliki je to iznos jer se obračun radi nakon isteka poslovne godine. Odluku o rasporedi dobiti ne može donositi Vlada FBiH, već organi javnih preduzeća”, kazao je Đonlagić.

Ističe da bi takvo nešto predstavljalo očajnički potez jer bi značilo da je Vlada FBiH izgubila povjerenje komercijalnih banaka.

“Vlada FBiH, bez obzira na sredstva MMF-a, u kontinuitetu je izdavala trezorske zapise i povećavala unutrašnji dug. U posljednje vrijeme komercijalne banke nisu otkupljivale kompletan iznos koji se nudio. Očito je to signal da je Vlada FBiH izgubila kredibilitet kod komercijalnih banaka”, rekao je Đonlagić.

Objasnio nam je da komercijalne banke u BiH imaju viška novca, što znači da nedostatak novca nije razlog zbog kojeg banke ne kupuju trezorske zapise.

S obzirom na to da su prošli put paralelno s kašnjenjem tranše MMF-a kasnile i isplate plaća u FBiH, Đonlagića smo pitali i kako će se to odraziti na finansijsku stabilnost.

“Definitivno će kasniti tranša MMF-a. Sredstva MMF-a prije septembra ili oktobra sigurno neće biti operativna. Ne vjerujem da će doći do prekida aranžmana. MMF će izvršiti dodatni pritisak da vlasti ispune ono na šta su se obavezale”, kazao je Đonlagić.

Ističe da su vlasti u FBiH prilikom usvajanja budžeta za 2017. godinu na prihodovnoj strani računale na sredstva MMF-a, što demantuje tvrdnje da sredstva MMF-a nisu potrebna entitetu.

“Ta sredstva vjerovatno će pokušati zakrpiti unutrašnjim zaduživanjem. Riječ je o kreditima komercijalnih banaka i oni nemaju nikakav drugi način. Posebno je problematično što su komercijalne banke izgubile povjerenje u Vladu FBiH. Banke imaju dovoljno sredstava, ali očito da ne vjeruju Vladi FBiH čim ne otkupljuju kompletan novac”, rekao je Đonlagić.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kazao nam je da su se problemi pojavili isključivo zbog toga što entiteti u BiH imaju visok nivo budžetskih deficita.

“U FBiH deficit budžeta za ovu godinu je 700 miliona KM. Tako imamo više planiranih rashoda nego što imamo prihoda. Da bismo to pokrili pregovarali smo s međunarodnim finansijskim institucijama i na taj način je osiguravano normalno funkcionisanje ekonomije, da ne bi došlo do pada potrošnje i ugrožavanja plaća, penzija, invalidnina i socijalnih kategorija”, rekao je Hadžić.

On smatra, isto kao i Đonlagić, da je BiH sve vrijeme išla pogrešnim putem s obzirom na to da se nakon uskraćivanja sredstava MMF-a entiteti moraju zaduživati kod komercijalnih banaka.

“Banke mogu odobriti i kredit na duži period i tu komercijalne banke igraju ulogu MMF-a. Kada govorimo o kamatnoj stopi, one ne mogu biti ni približno niske kao što je slučaj s MMF-om”, kazao je Hadžić.

Kao drugi mogući scenariji vidi i mogućnost da komercijalne banke prekinu kupovinu trezorskih zapisa i finansiranja entiteta. Prema njegovim riječima, u tom slučaju može doći do smanjivanja izdataka.

“U tom slučaju moglo bi doći i do pada plaća, penzija, socijalnih izdavanja i poljoprivrednih poticaja za 30 posto. To je najgori mogući scenariji koji nas može zadesiti”, rekao je Hadžić.

Vlastima je poručio da što prije krenu u generisanje nove vrijednosti kroz zapošljavanje. On smatra da je nezaposlenost ogroman problem, ali da u isto vrijeme predstavlja i veliki potencijal.

“Radnici bi imali više novca za trošenje. Kada se više troši onda to potiče cijeli lanac potrošnje, što u konačnici dovodi do nove potražnje, a nova potražnja je signal poslodavcima da započnu novo zapošljavanje”, kazao je Hadžić.

Pratite nas! Društveni smo! FACEBOOK & TWITTER


>>> PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK & TWITTER <<< ________________________________________________________________________________________