Pomozite stanovnicima Tuzle, obrazovnim institucijama i turistima koji sve više dolaze u ovaj grad.

Kako bi svi ljudi imali što bolji uvid u „umjetničku sliku“ – informaciju o svim:

– Skulpturama,

– Spomenicima,

– Kipovima,

– Reljefima,

– Bistama,

– Spomen obilježjima,

– Fontanama i drugim umjetninama postavljenim na javnim površinama u ovom Gradu.

Uredite ih prikladnim pločama A4 formata, diskretno, sa osnovnim podacima o umjetničkom djelu: imenom autora, godinom nastanka i kratkim opisom nastanka tog djela. Takođe predlažemo da obilježite i sva mjesta na kojima su nekada bile stare građevine sa tablama A3 formata na kojima bi pored opisa građevine, godina postojanja, autora, svakako trebale biti i fotografije te građevine.

ploce

Odštampajte i prikladnu brošuru – vodič o ovom kulturnom naslijeđu. Neka bude na više svijetskih jezika i sa fotografijama svakog postavljenog djela. Neka od njih su:

Most sa (bijelim) kipovima, autori su arhitekta Bogdan Đukić i akademski kipar Franjo Leder, oba iz Tuzle, godina 1935. – 1936. Ideju dao gradonačelnik Murat Zaimović.

Figurativna Skulptura na Šetalištu Slana Banja – kompozicija, ljubavna priča Leda sa svojim labudom i četiri djeteta – Amora u fontani punoj vode. Autori su arhitekta Bogdan Đukić i akademski kipar Franjo Leder, oba iz Tuzle, godina 1938.

Figurativna Skulptura ispred Muzičke škole – Bacač diska sa pet labudova i čovječijih ribica koje ga podupiru. Sve je bijelo kao i okrugla fontana u kojoj se nalazi. Autor je akademski kipar Franjo Leder, iz Tuzle, godina 1948.

Reljefi ispred DTV Partizan „Snaga mišića“ i „Ljepota tijela“, autor: akademski slikar Franjo Leder, iz Tuzle, godina 1950.

Spomenik rudarima Husinske bune, na Husinu i u Kreki, autor: akademski vajar Ivan Sabolić, iz Zagreba, godina 1956.

Skulptura „Majka i dijete“, autor: akademski slikar i kipar Dragiša Trifković, iz Tuzle, godina 1961.

Spomenik na Partizanskom groblju „Vi koji padoste za slobodu…“, autori: akademski kipar Antun Augustinčić iz Zagreba i akademski slikar Ismet Mujezinović iz Tuzle, godina: 1959.

Memorijalni kompleks „Partizansko groblje“ na Šetalištu Slana Banja, autori: Antun Augustinčić iz Zagreba, Ismet Mujezinović, Dragiša Trifković, Pero Jelisić, Srećko Galić… od 1959. do 2017. godine.

Skulptura na Panonskim Jezerima – akt žene „Frida“, autor je avangardni akademski kipar Mirko Ostoja, iz Splita, godina 1961.

Skulptura „Kapitel Stara Tuzla“ na Šetalištu Slana Banja, autor: akademski kipar Živko Ciglić – Cigla, iz Splita, godina 1961.

Skulptura „Sama“, autor: akademski slikar i kipar Dragiša Trifković, iz Tuzle, godina 1961.

Spomenik u parku Gimnazije „Meša Selimović“, autor: akademski slikar i kipar Pero Jelisić, iz Tuzle, godina 1971.

Spomen obilježje „Suza“, autor: akademski slikar i kipar pero Jelisić, iz Tuzle, godina 1971.

Skulptura „Tuzlanska koza“, autor. Akademski kipar Veno Jerković, godina 1990.

Spomenik „Sv. Franjo Asiški“, autor: akademski slikar i kipar Ilija Skočibušić, iz Tomislavgrada, godina.

Spomenik na Korzou „Ismet Mujezinović i Meša Selimović“, autorica: akademska kiparica Marija Ujević Galetović, iz Zagreba, godina 1999.

Spomenik Ismetu Mujezinoviću, ispred ateljea i galerije „Ismet Mujezinović“, autorica: akademska kiparica Marija Ujević Galetović, iz Zagreba, godina 1999.

 Spomenik Martinu Luteru Kingu, autor: akademski kipar Veno Jerković, godina 2003.

 Spomen park na „Gradini“ – UKC, autor: akademski kipar Omer Smajlović, iz Srebrenika, godina 2007.

Spomenik bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, autor: akademski kipar Adis Lukač, iz Sarajeva, godina 2012.

ispred Partizana

Ovaj spisak sigurno nije konačan, a neka posluži kao putokaz da se treba i ova gradska zadaća, univerzitetskog grada, što prije realizovati.

Gradski vjećnici, Gradonačelniče, trebamo svi skupa danonoćno kreativno raditi, kako bi ostavili što više korisnih stvari iza sebe. Pa valjda ste gospodo Vi izbrani kao najbolji, da ovom gradu date dio sebe, da svoje znanje pretočite u dijela, da od ovog grada napravite umjetničko djelo koje će svima činiti dobro.

spomenik

Ovaj prijedlog upućujemo i svim drugim gradovima i lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Da na isti ili sličan način izvrše obilježavanje umjetničkih dijela postavljenih na javnim površinama. Tako bi puno pomogli obrazovnom sistemu ali i turistima sa kvalitetnim informacijama.

Kulturno naslijeđe i turizam idu ruku pod ruku i velika su pokretačka snaga civilizacije, prosperiteta, boljeg života…

    Podijelite ovaj članak