Promovisana knjiga “Bosanski dan D” ili “Slučaj Dobrovoljačka”

Ovo je knjiga na kojoj sam radio sedam godina, dug istraživački period posvećen istraživanju svih segmenata koji su se desili, posebno do 2. maja 1992. godine na području BiH, a onda hronološki iz sata u sat pratimo 2. i 3. maj. Mnoštvo do sada nepoznatih dokumenata, relevantne dokumentacije, izjavio je autor knjige “Bosanski dan D” ili “Slučaj Dobrovoljačka” Avdo Huseinović.

SARAJEVO (AA) – Promocija knjige “Bosanski dan D” ili “Slučaj Dobrovoljačka”, autora Avde Huseinovića upriličena je danas ispred spomen obilježja “2. maj” u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Knjiga predstavlja vjerojatno najznačajniji znanstveno fundiran dokument o ovoj temi u historiji savremene Bosne i Hercegovine.

“Ovo je moja četvrta knjiga. Ovo je knjiga na kojoj sam radio sedam godina, dug istraživački period posvećen istraživanju svih segmenata koji su se desili, posebno do 2. maja 1992. godine na području BiH, a onda hronološki iz sata u sat pratimo 2. i 3. maj. Mnoštvo do sada nepoznatih dokumenata, relevantne dokumentacije”, pojasnio je Huseinović.

Ono što je posebno bio cilj, prema njegovim riječima, jeste da se suprotstave falsifikovanju novije historije jer su o ova dva datuma u posljednjih 15-tak godina lansirane “nevjerovatne količine laži”.

“Sve je to poznato kao ‘slučaj Dobrovoljačka’. Vrlo rijetko se govori o slučaju odbrane Predsjedništva RBiH, o slučaju otmice predsjednika Alije Izetbegovića, o slučaju paljenja glavne Pošte u Sarajevu kada je nanešena šteta oko 150 miliona dolara, o slučaju držanja građana civila grada Sarajeva kao taoca”, istakao je Huseinović.

Konkretno, ekskluzivnim dokumentima smatra izjave o 2. i 3. maju od strane srbijanskih oficira, novinara koji su se nalazili u komandi Druge vojne oblasti na Bistriku.

“Poseban segment je ta podvala oko broja žrtava u tzv. slučaju Dobrovoljačka. General Milutin Kukanjac je prvi put 1994. godine dao izjavu i tada je govorio o jednoj nevjerovatnoj žestini zahuktale beogradske propagande gdje se od slučaja Dobrovoljačka žele amnestirati neke greške vojnog i civilnog vrha tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Negdje pred smrt 2000. on je spomenuo šest imena. Ali četiri žrtve iz te izjave jesu ubijene u Dobrovoljačkoj ulici, a dvije su ubijene na nekih 150 metara odavde (Skenderije)”, kazao je Huseinović.

Prema njegovim riječima, “na lažiranom spisku od 42 osobe nalazi se mnoštvo nelogičnih slučajeva”. Tako navodi, postoje tri slučaja gdje se spominje N.N., Čedo, nestao…”.

Huseinović je podsjetio i na odluku Haškog tribunala koji slučaj Dobrovoljačka nije okvalifikovao kao ratni zločin.

“Ima nešto što mene iznenađuje, a to je da Tužilaštvo BiH još nije pokrenulo istragu o otmici predsjednika Alije Izetbegovića”, dodao je Huseinović.

Izjava Ajnura Mehičevića je dio knjige “Bosanski dan D” ili “Slučaj Dobrovoljačka”. Bio je pripadnik Vikićevaca i pripadnik protuoklopnog tima koji je učestvovao u uništavanju tenka koji je dejstovao po njima na tadašnjem mostu Vrbanja.

“Svijest o 2. maju nije dovoljno velika. To je dan odbrane odnosno pečat nezavisnosti, rezultata referenduma i to je dan odbrane međunarodno priznate državnosti. Toga ne bi bilo bez tog dana. Mnogi ne shvataju i ne razumiju veličinu te bitke jer se radi o institucijama BiH, otmici predsjednika…”, pojasnio je Mehičević.

Prema njegovim riječima, linije uspostavljene tog dana ostale su otprilike iste do kraja rata.

Hasan Dolovac, jedan od organizatora otpora kazao je danas da “tada nije bilo njih i drugih patriota ko zna kako bi se sve i odigralo”.

“Ja uporno, svake godine moram da kažem i spomenem Nusreta Šišića – Dedu i njegovu poznatu roru. Ta rora je taj dan spasila Predsjedništvo. Svi moramo znati da se nije samo vodila ovdje borba, nego od Starog Grada do Vrbanja mosta. Da mi tada nismo bili ne bi se sve ovo ovako završilo”, pojasnio je Dolovac.

Prema njegovim riječima, njih je tada bilo malo. Dolovac je istakao da još ima onih koji su bili direktni učesnici, a koji su živi danas te da će oni budućim naraštajima prenositi istinu o događajima tog dana.

Dino Kapo, jedan od sudionika knjige “Bosanski dan D” ili “Slučaj Dobrovoljačka” i jedan od prvih ratnih vojnih zarobljenika koji se desio od JNA 19. aprila 1992.

“Zarobili su me pripadnici JNA i članovi njihovog rezervnog sastava, odnosno dobrovoljci koji su bili ovdje spremni da odrade ono što im je bio cilj, da zauzmu Sarajevo u roku od sedam dana. Zahvaljujući ljudima, mojim školskim drugovima, finoj gradskoj raji, mi smo se uspjeli oduprijeti tome i preokrenuti tu historiju u našu korist”, pojasnio je Kapo.

Kako je kazao, od njega su, tokom dana provedenih u zarobljeništvu, napravili invalida.

PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK & TWITTER


 

>>> PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK & TWITTER <<< ________________________________________________________________________________________