Naučnici s Cambridgea tvrde da nas može uništiti glad, roboti ubojice, asteroridi, ali i – tirani.

Na Cambridgeu postoji Centar za proučavanje egzistencijalnih rizika. On se bavi proučavanjem i smanjenjem egzistencijalnih rizika s naglaskom na rizike koji mogu ugroziti čovječanstvo, a dolaze iz tehnološkog napretka i ljudske aktivnosti. Riječ je o multidisciplinarnoj skupini stručnjaka jer se jedino tako, smatraju tamo, može pravilno procjenjivati rizik koji dolazi od ubrzanog razvoja tehnologije. Poznati globalni tehnološki magazin Wired zamolio je stručnjake ovog centra s Cambridgea da sastave popis s deset najvećih rizika koji prijete opstanku čovječanstva.

1. Umjetna inteligencija preuzet će svijet

Strojevi koji će imati inteligenciju razvijeniju i neovisnu od čovjeka na najvišem su mjestu ljestvice egzistencijalnih rizika. Bude li se umjetna inteligencija razvijala brzinom usporedivom s industrijskom i poljoprivrednom revolucijom, tada možemo očekivati da se njezin razvoj neće zaustaviti tako lako. U cambridgeskom centru procjenjuju kako će strojevi raspolagati s 90 posto ljudske inteligencije već do 2075. Posebna opasnost leži u činjenici kako rizik od umjetne inteligencije povećava sve ostale rizike. Ne vjeruju kako će doći do scenarija iz filma Terminator. Takvi su rizici čovjeku zamislivi, nego se kod umjetne inteligencije razmišlja o onome što još ne možemo zamisliti te onda postaviti scenarij kako da se opasnost spriječi.

2. Supervirus: prema njemu pandemija kuge je prehlada

Jedan je od najproučavanijih rizika onaj u kojem se pojavljuje prirodna ili umjetno izazvana pandemija. Prema procjenama CSER-a, moguć je scenarij u kojem se umjetno stvoren ili na umjetan način poboljšan virus otima kontroli ili naprosto bježi iz laboratorija. Pogotovo je riječ o riziku visokog stupnja jer virusi imaju sposobnost lakog razmnožavanja, što mjere sprečavanja čini mnogo kompliciranijima. Navodi se kako se današnjom biotehnologijom mogu stvoriti patogeni prema kojima srednjovjekovna epidemija kuge nalikuje na prehladu. Razni su načini kako se rizik može pretočiti u stvarnost, a doista ne treba bježati od scenarija kakav smo gledali u filmovima o Jamesu Bondu. Jedan bi nezadovoljnik s dosta znanja bio dovoljan.

3. Roboti stvaraju moćnu vojsku

Oružje kojim upravlja umjetna inteligencija danas već postoji. Granicu između Sjeverne i Južne Koreje čuvaju robotizirani čuvari koji mogu i pucati. Kod ovog rizika misli se na scenaroizvoditi dodatno naoružanjij kad se umjetna inteligencija dovodi do razine gdje može prepoznati metu te sama pre i streljivo. Rizik leži u tome što oružje postaje sve jeftinije, pa tako i dostupnije. A uz to je i sve efikasnije, pa se može zamisliti da se naprosto s nekoliko komada tako naprednog naoružanja uništi stanovništvo nekog gradića u manje od sat vremena. A da nitko ne zna odakle je napad zapravo došao. Nova utrka u naoružanju među velesilama takvom bi scenariju sasvim sigurno pomogla. Dronovi i bespilotna vozila već su ionako ovdje.

4. Nuklearni sukob donosi kraj našoj civilizaciji

Ovaj se rizik naprosto mora uzeti u obzir iako se o njemu ne raspravlja toliko kao u doba hladnoga rata, smatraju u CESR-u. Među nekim od država s ovim naoružanjem već su stvorene visoke tenzije, poput Indije i Pakistana, primjerice. Ovdje se pogotovo obraća pozornost na mogućnost slučajnog izbijanja konflikta izazvanog kakvom lažnom uzbunom. Takav slučajni rat između, na primjer, SAD-a i Rusije, moguće je da se dogodi svakih 14 godina. Nije baš zanemarivo, a pogotovo zato što te dvije zemlje drže 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala. Globalni rizik ne odnosi se samo na radijaciju kojoj bi bila izložena područja koja su bila metom. Više se razmišlja o nuklearnoj zimi koja bi pogodila cijeli globus.

5. Klimatske promjene remete infrastrukturu

Za neke znanstvenike ovo i nije tako velik problem, no ne i nepostojeći kako tvrdi Trumpova administracija. Za istraživače CSER-a to jest nešto na što treba obratiti pozornost. Misle kako je doista moguće da dobijemo neku tehnologiju koja će klimu staviti pod kontrolu, no može se zbog toga dogoditi i obrnuti scenarij. K tome, nemoguće je predvidjeti hoće li se i na koji način klima mijenjati. Najveći je rizik u izumiranju vrste koja će poremetiti neki ekosistem u mjeri da dovede u opasnost čovjeka ili neki njemu ključan resurs. Tako nešto moglo bi izazvati i rat nuklearnim oružjem i posljedično uništenje čovječanstva. Znači, kada se govori o riziku koji dolazi zbog klimatskih promjena, riječ je o sustavnom riziku.

6. U zemlju udara asteroid i izaziva propast čovječanstva

Tu je sve jasno. Da nema atmosfere, Zemlja bi konstantno bila udarana malim asteroidima. No, njezina atmosfera izgara sve što je manje od deset metara pa nikakvih udara ne može biti. Da se takvo što dogodi, udar asteroida u Zemljinu površinu bio bi jednak eksploziji nuklearne bombe u Hirošimi. Povijest govori kako je asteroid promjera većeg od deset metara udarao Zemlju svakih tisuću godina. Svakih milijun godina komet promjera jednog kilometra udara Zemlju, a to je dovoljno da poremeti njezinu klimu, izazove propast uroda i tako dovede čovječanstvo u opasnost. Asteroid kakav je uništio dinosaure pojavi se svakih 50 do sto milijuna godina. Računa se ipak kako će biti dovoljno sredstava da se takav udar spriječi.

7. Život kakav poznajemo ipak je samo simulacija

Da bi se pravilno procijenio neki rizik, moraju se pravilno procijeniti i njegovi dosezi. No, što ako mi doista nismo jedina inteligentna vrsta u svemiru nego smo dio nečeg znatno većeg što teško sami možemo razumjeti? Sjećamo se prošlogodišnje vijesti prema kojoj su neki utjecajni i bogati poslovni ljudi počeli financirati istraživanje ideje da doista živimo u Matrixu. Ta hipoteza pretpostavlja kako ljudi zajedno sa svojom poviješću i kulturom nisu više od običnog eksperimenta, odnosno da su tek igračka nekog većeg entiteta. Prema nekima, baš je to razlog zbog kojeg je svemir tako savršeno uređen. Ipak, ovaj se scenarij ne uzima kao stvaran rizik jer naprosto sve i da jest tako, u vezi toga ne bismo mogli učiniti baš ništa.

8. Nestašica hrane uzrokuje masovno gladovanje

Ovdje se nestašica hrane gleda kroz prizmu prirasta globalne populacije. Zemlja bi do 2050. godine trebala imati 9,6 milijardi ljudi. Tako neki znanstvenici tvrde kako bismo proizvodnju hrane morali povećati 70 posto u ovih nešto više od 30 godina, koliko je preostalo do 2050. Za ove profesionalne procjenitelje rizika problem je u tome što se mora unaprijediti i tehnologija proizvodnje hrane, a ona se do sada uglavnom bazirala na fosilnim gorivima. Pri tome se ne zanemaruje ni osjetljivost temeljnih kultura na bolesti, pogotovo jer su danas stvoreni uvjeti da se one uzgajaju i na mjestima na kojima to do sada nije bilo moguće. Također, zbog potražnje rast će i cijene, što opet može dovesti do globalnih nemira.

9. Nestanak svemira u jednom trenutku koji izaziva čovjek

U ovom se scenariju radi o visokoj znanosti. U CESR-u upozoravaju na spoznaju kako ono za što smo mislili da je vakuum u svemiru zapravo sadržava čestice. Ali da doista postoji i “pravi” vakuum gdje je moguće da on naprosto usiše sav postojeći svemir. Do sada se to nije moglo dogoditi zbog stabilnosti u kojoj svemir egzistira, kažu tamo. No, ima ih koji vide opasnost u sustavima poput Velikog sudarača čestica koji prema njima ima takvu snagu da tu stabilnosti može poremetiti. Jasno, ima i onih koji dokazuju kako tako nešto nije moguće jer Zemlja je ionako konstantno pod udarom kozmičkih zraka koje su daleko snažnije od sudarača, a nije joj se još dogodilo ništa. Mogućnost da se ovakav scenarij dogodi očito je iznimno malena.

10. Vladar tiranin narušava globalnu sigurnost

Očekivano su stručnjaci CSER-a održali sastanak odmah nakon što je na izborima pobijedio Donald Trump. Tema je, normalno, da li on sam predstavlja egzistencijalni rizik. Ima, međutim, tu i nešto korisno. S Trumpom pozornost više neće toliko okupirati opasnost umjetne inteligencije, već neki drugi čimbenici na koje smo možda pomalo zaboravili. S druge strane, prikriveni je rizik micanje znanstvene argumentacije iz javnih rasprava, što je donio Trump i njegovi ljudi, zbog čega je nepredvidivost njegovih postupaka znatno veća. Ne smatra se ipak kako će SAD predstavljati veću prijetnju za svijet nego do sada. Trump naprosto nije pobijedio većinom glasova. Eventualna njegova ekstremna odluka imat će dosta protivnika, prenosi Večernji list.

 

 

                      Pratite nas! Društveni smo! FACEBOOK & TWITTER