Ljudi zemlju napuštaju, ali se i vraćaju

Bosnu i Hercegovinu prošle godine napustilo je 16 hiljada osoba. S druge strane, 25 hiljada porodica iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore podnijelo je zahtjev Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za povratak u našu zemlju.

Korupcija, nepotizam i netransparentnost pri zapošljavanju glavni su problemi zbog kojih mladi ljudi odlučuju napustiti zemlju. Ipak, nailazimo na pozitivne primjere. Iako je dobitnik dvije Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu i najbolji student na Fakultetu političkih nauka na dodiplomskom i master programu, Jasmin Hasanović 17 mjeseci je tražio posao. Odbijenice je dobijao i od domaćih i od međunarodnih institucija. Iako je imao mnogo prilika, nije otišao van zemlje u potrazi za poslom. Čekanje se na kraju isplatilo, pa od ovog semestra radi kao asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Studentima i mladima bez posla poručuje da se bore za zaposlenje u svojoj zemlji i u svojoj struci.

«Potreban je veliki trud, mladi ljudi se brzo obeshrabre. Ne prođe jednom, dvaput, triput. I onda odluče ići vani. Ne treba na to gledati kao na nešto savršeno – obično su to poslovi koje domaće stanovništvo ne želi da radi», kaže on.

Nemanja Koprivica pet godina je studirao u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, odlučio je svoje znanje iskoristiti u zemlji rođenja i trajno se vratiti u BiH.

«Otišao sam u Ameriku s namjerom da ostanem i radim u tamo. Poslije 5 godina u Americi shvatio sam da je ovdje moj život, a prije svega zato što sam dobio odličnu poslovnu ponudu», priča on.

Želju za povratak u BiH imaju i oni koji su prije više od dvadeset godina napustili našu zemlju. U okviru regionalnog stambenog programa 25 hiljada porodica iz zemalja regije želi da se vrati u BiH, kažu iz Unije za održivi povratak. Suočeni s negativnim migracijskim saldom, Unija krajem aprila pokreće kampanju u okviru koje će posjetiti 36 općina i 1.700 porodica. Skupa s mjesnim zajednicama, lokalnim vlastima i međunarodnim organizacijama utvrđivat će stepen ugroženosti tih porodica.

«Ta ugroženost se najviše odnosi na ekonomsku ugroženost, ali postoje porodice koje žive u lošim stambenim uvjetima, nemaju riješen socijalni ili zdravstveni status», ističe Dženan Mašetić, koordinator aktivnosti Unije za održivi povratak.

Porodice za koje se utvrdi da su ugrožene biće uvrštene u domaće i međunarodne programe pomoći. Cilj je spriječiti daljnju emigraciju i povećati šanse za povratak. Od oko 1,2 miliona izbjeglica van BiH, tri četvrtine ih se vratilo. Preostalih 400 hiljada još je van BiH i uglavnom nemaju riješeno stambeno pitanje.

Pratite nas! Društveni smo! FACEBOOK & TWITTER