Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

BiH prva na listi zemalja s najboljim hotelima u Europi

Ovo malo duše što privlači ljude – Kako je BiH dospjela na prvo mjesto liste zemalja koje imaju najbolje hotele u Europi

Da li ste znali da BiH ima najbolje hotele u Europi? Zašto je ova vijest nedavno neke iznenadila, a nekim bila potvrda da smo na dobrom putu i da naše gostoprimstvo zaista osvaja goste sa svih meridijana.

Iznenađeni su bili oni koji su se možda pitali kako mi da budemo najbolji, kada se evropske metropole diče luksuznim hotelskim zdanjima kroz koje godišnje prođu milioni turista. Ocjena je stigla od portala “Trivago”, a recencije i utisci njegovih posjetilaca na kraju su rezultirali da na prvo mjesto dođe BiH sa rejtingom 84,63, ispred Lihtenštajna, Monaka, Austrije…

Među top 10 su i Albanija, Crna Gora, Mađarska, Slovenija i Slovačka, a Hrvati su se našli na 12. mjestu.

Ako je utisak gosta bio presudan da svoj glas da nekom hotelu u BiH, a onda to zbirno doprinjelo laskavoj prvoj tituli – šta nam to govori? Imamo “brend” – iskreno, neusiljeno gostoprimstvo ili kako će reći naš sagovornik – “ovo malo duše”.

Asja Hadžiefendić Mešić, PR Turističke zajednice Kantona Sarajevo, kaže u razgovoru za “eKapiju” da bez obzira što se suočavamo sa neuvezanom turističkom ponudom, utisci gostiju su odlični. Kada dođu u BiH, turisti kaže dobiju više od očekivanog, pogotovo u smještaju.

– Mi praktično imamo sve nove objekte, jer se prethodnu deceniju radilo na obnavljanju smještajnih kapaciteta. Ima onih objekata koji žive od stare slave, ali je ponuda bazirana na modernim i novim hotelima. Izgrađeno je dosta malih porodičnih hotela, koji su okosnica kvalitetne ponude. A lijepa riječ i gostoprimstvo su svakako ono po čemu smo naširoko poznati – ističe Hadžiefendić Mešić.

Ističe da se nedostaci koji se jave u ugostiteljskoj i hotelskoj ponudi lako mogu kompenzovati dobrom uslugom, izlaskom u susret za svakog gosta. Zato, kaže, ne sumjnja da vlasnici i menadžeri hotela ne čine sve da zadrže svoje goste.

– Turistička ponuda Sarajeva i BiH se usmjeravala ka potražnji i tu je dominirao privatni sektor. U hodu su se privatnici uklapali u svjetske trendove i vremenom kreirali sve one sadržaje koje imaju i druge metropole.

Prema njenim riječima, mali hoteli sa 40,50 ležajeva čine 90% ponude u Kantonu Sarajevo, dok su 10% hosteli. Od velikih hotela u Sarajevu i okolini, tu je samo jedan – “Hollywood” na Ilidži sa 800 ležajeva, a drugi sledeći je kaže sa 250.

– Sada imamo samo tri hotela sa 5 zvjezdica, a velika je potreba za luskuznim hotelima, koji su inače puni. Činjenica je da nemamo još odgovor na elitni turizam. Turisti iz skandinavskih zemalja, ali i oni iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Bahreina žele izuzetne uslove – dobar smještaj, avanturu, adrenalin, dobru saobraćajnu povezanost sa izletištima, planinama itd.

Asja Hadžiefendić Mešić najavljuje da Turci planiraju graditi hotel visoke kategorije u sarajevskoj opštini Novi Grad, da će grupacija “Al Shiddi” do kraja godine otvoriti hotel u centru grada, a grade se i rizorti u okolini Sarajeva.

– Za razliku od RS koja ima definisanu Stategiju razvoja turizma, FBiH još nema. Poneka lokalna zajednica ima. Nama nužno treba zaokružena cjelina, da znamo u kom pravcu idemo. Da na primer jasno definišemo kakve centre želimo na planinama Igman i Bjelašnica. Za dobru ponudu na tim planinama model javno-privatnog partnerstva bio bi i te kako primjenljiv – zaključuje Asja Hadžiefendić Mešić.

Direktorka Turističke organizacije RS (TO RS) Nada Jovanović kaže da i Banjaluka vapi za hotelima visoke kategorije, koje npr. imaju Jahorina ili etnoselo Stanišići. Ističe da nije iznenađena ocjenom koja je stigla od “Trivaga”.

– S obzirom na to da su recenzije bazirane na utiscima gostiju, ne iznenađuje ova ocjena, jer nas turisti vole zbog pristupa ka njima. Obično govorimo kako nemamo obrazovan kadar u hotelima i restoranima, ali ga ipak imamo. Neki su slali svoje zaposlene u Italiju ili na Zlatibor da se dodatno obuče. I te kako se radi na edukaciji – ističe Jovanović.

Kaže da turistička sezona u RS traje tokom cijele godine, jer turisti pristižu zvog različitih sadržaja. Prednost je što kad dođe u određeni grad turista vrlo brzo i lako može obići susjedne zanimljive destinacije. Dobra hrana, zanimljive rijeke i adrenalinski turizam, kao i netakntuna priroda su neki od najjačih utisaka zbog kojih se turisti vraćaju kod nas.

– Gdje god da odsjednu sigurno se uvjere u ljubaznost i susretljivost – zaključuje direktorka TORS-a.

Živjeti turizam

Sve analize i objašnjenja otkud BiH najviša ocjena sa “Trivaga” Edvard Kapetanović iz ilidžanskog hotela “Hollywood” sažeće u tri poznate riječi “ovo malo duše”. Neko ko je proveo mnogo godina u turističkoj djelatnosti, zna šta ostavlja utisak na gosta.

– Možete imati hotele okovane zlatom, ali ako nemate dobar kadar, sve propada. Gost pamti kako se osjećao, a ne u kakvom krevetu je spavao. Ljudski faktor je najbitniji, jer je turizam prije svega psihološki fenomen. Zato je duša ključna.

Ističe da bez obzira što dobijamo dobre recenzije, ne smije se ostati na ovome. Stručno usavršavanje i bogaćenje lepeze usluga je nužno. A hotel “Hollywood”, koji ima epitet najvećeg u BiH, upravo je pionir u širenju turističke ponude.

– Ugostiteljstvo traži ulaganje i zato mi živimo turizam – kaže za kraj Kapetanović.

U svjetskom turizmu prošle je godine zabilježeno rekordnih 1,2 milijarde međunarodnih dolazaka, što je 50 miliona ili 4,4% više nego u 2014. godini, a na listi zemalja koje su zabilježile najznačajniji rast turističkih posjeta nalazi se i BiH, podaci su Svjetske turističke organizacije (UNWTO).

BiH je tokom prošle godine posjetilo 28,2% više turista u odnosu na 2014. godinu, zbog čega se našla ispred egzotičnih država poput Paname, Tajlanda i Sejšela.

Ako neko možda i kaže da se pretjeruje kada se često naglašava gostoprimstvo (jer se to valjda podrazumijeva), drugi će na to reći da i dalje čuvaju pisma gostiju tokom Olimpijskih igara 1984. kada je Sarajevo bio svijet. Ljudskost je konstanta, a sve ostalo u turizmu je učenje i napredovanje.


Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više