Fresh Press portal
Kolumne

Gavrankapetanović: “Rat u Sarajevu rodio je vrhunske hirurge”

Gavrankapetanović

Od završetka agresije na BiH prošlo je 25 godina. Do dana današnjeg KCUS se nije sjetio objaviti spisak ratnih hirurga ortopeda koji su u najtežim uslovima spašavali živote, već je to objelodanjeno tek danas.

Piše: A. Vrabac // Patria

I ništa u tome ne bi bilo sporno da se u spisku ljekara na vrlo perfidan način ne miniminizira uloga doktora Ismeta Gavrankapetanovića.

Specijalizanti i mlađi ljekari Klinike za ortopediju bili su: dr Edin Jusufbegović, dr. Ismet Gavrankapetanović, dr. Fahrudin Helać, dr. Fuad Džanković, dr. Damir Džafić i dr. Husein Ćamo. Specijalizanti i mlađi ljekari klinika bili su asistenti pri operacijama naših starijih kolega, vodili su ambulantni dio poslova i obrada lakše povrijeđenih, kontrolne preglede i previjanja”, dio je saopćenja za javnost.

I prosječnom čitaocu jasno je da je riječ o pokušaju diskreditacije doktora Ismeta Gavrankapetanovića kada je riječ o njegovom radu u toku agresije na BiH. Brojni su svjedoci koji su i danas živi koje je operisao doktor Gavrankapetanović. I on je upravo najbolji primjer Hipokratovog citata “hirurga ne može ništa drugo roditi osim rat” kao što se prisjeti u jednom od brojnih filmova koji su snimani o herojima u bijelom. Danas je doktor Gavrankapetanović svjetski poznat stručnjak iz oblasti ortopedije, a naročito dječije ortopedije. Nepuni mjesec je na čelu Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” u kojoj radi posljednjih nekoliko godina nakon što je napustio KCUS sa još nekoliko svojih uglednih kolega ortopeda.

Brojna su njegova svjedočenja o događajima iz ratnih godina kada je kao mladi ljekar gledao smrti u oči, ali se s njom obračunao na najbolji mogući način, borbom za život svakog pacijenta.

5. februara 1994. godine bio sam dežurni u tadašnjem starom CUM-u. To je bio onaj veliki masakr koji se desio na Markalama ogroman broj ranjenih i preko stotinu dolazi u desetak minuta. Tu smo operisali i već je broj hirurga znatno manji teža je situacija i fali ruku. Tad sam pomišljao da nas je više hirurga da bi više ljudi ostalo živih. Zadnji masakr koji sam zapamtio je 28. avgust 1995. godine, izlazio sam iz dežure i odmah su me vratili. Operisali smo 30 sati neprestano”, dio je sjećanja profesora Gavrankapetanovića.

Ovim putem pozivamo ratne pacijente doktora Gavrankapetanovića da se jave Novinskoj agenciji Patria i ispričaju svoje sjećanje na ratnog hirurga koji je danas na meti uskog kruga političkih moćnika i odmetnutog dijela akademske zajednice koji mu onemogućavaju da svoje drogocjeno znanje prenosi budućim ljekarima od kojeg bi i sadašnji mnogi ljekari KCUS-a mogli štošta naučiti.

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više