Fresh Press portal
Kolumne

Kriza u muslimanskom svijetu je kataklizmična

Zloslutno je to što arapske zemlje, naročito neke, daju stotine milijardi dolara za oružje koje se ne kupuje za ukras i igru već zato da bi bilo upotrijebljeno protiv drugih arapskih ili muslimanskih zemalja, kaže u razgovoru za Fenu prof. dr Esad Duraković, koji je u svoje dvije knjige izdate 2015. i 2016. godine ukazao na sudbinsku krizu u muslimanskom svijetu. Dvije-tri godine kasnije, ta kriza je kataklizmična, upozorava prof. dr Duraković.

Fena:Početak godine prilika je  za rezimiranje prethodne u profesionalnom angažmanu. Vi ste u 2018. godini dobili prestižno međunarodno priznanje, nagradu za prevodilaštvo?

Prof. dr Duraković: Sredinom decembra 2018. godine dobio sam u Dohi, u Qataru, priznanje za životno djelo, a tačan naziv priznanja je „Nagrada ‘al-Šejh Hamed’ za prevodilaštvo i međunarodno razumijevanje“, ili: „Sheikh Hamad Award for Translation and International Understanding“. Nagrada ima međunarodni karakter – možda je i najvažnija u kategoriji/oblasti za koju se dodjeljuje – utoliko više što njen žiri čine i Arapi i eksperti izvan arapskog svijeta. Ovo priznanje smatram međunarodnom ovjerom svoga cjeloživotnog djelovanja u oblasti prevodilaštva (i nauke) budući da sam uveo u bosanski jezik i kulturu temeljna djela orijentalno-islamske kulture općenito. Prije ove nagrade, UNESCO mi je dodijelio  (2003.) priznanje za doprinos arapskoj kulturi – „La Prix Sharjah pour la culture Arabe 2003“. Najzad – neka mi ne bude zamjereno – činjenica da su me izabrale za svoga člana tri arapske akademije nauka (Damask, Kairo, Amman) dopušta mi da mogu biti zadovoljan tom višestrukom ovjerom moje posvećenosti  struci i nauci.

Fena: Vaš komentar o prevođenju danas (generalno, obzirom na (zlo)upotrebu google translation) te šta znači, po Vama, znati strani jezik u smislu prevođenja?

Prof. dr Duraković: Postoje bare dvije vrste prevođenja: jedno je komercijalno, a drugo je književno prevođenje. Ja ću ovdje govoriti o književnom prevođenju, o prevođenju književnoumjetničkih tekstova. Razumije se da je poznavanje drugih, tzv. stranih jezika izuzetno poželjno. To je preduslov za bolje upoznavanje drugih naroda i drugih kultura kao bogatstva našega svijeta i kao motiva za pozitivne internacionalne akcije a ne za destrukcije. Uostalom, i Bog je rekao da je čovječanstvo stvorio raznolikim zato da bi se narodi („i plemena“) međusobno upoznavali. Nije slučajno, stoga, da je u nazivu nagrade koju sam primio uz izraz prevodilaštvo  upotrijebljena i sintagma međunarodno razumijevanje. To ide jedno s drugim. „Mašinsko“ ili informatičko prevođenje je nešto što ostaje samo u okvirima prijeke nužde jer ne zadovoljava mnoštvo aspekata i kvaliteta koji oplemenjuju svaki prevodilački napor, „google prijevod“ ne zadovoljava sintaksički, stilski, estetski. U eri u kojoj živimo a koja se općenito karakterizira dehumanizacijom društva, takva vrsta prevođenja je jedan od vrlo aktivnih faktora upravo te dehumanizacije, oduzimanje duše ttekstovima, ili Kulturi kao Tekstu u naročitom smislu.

Fena: Koliko je prevodilaštvo danas kvalitetno i stručno?

Prof. dr Duraković: Hvala Vam za ovo pitanje koje je povezano s prethodnim. U najkraćem, književnog prevodilaštva je općenito malo. Primjera radi, šta to mi danas znamo iz arapske umjetničke književnosti koja je – u vremenu i u prostoru – čitav univerzum. Tako je uglavnom i s nekim drugim važnim kulturama. Još dalje i još gore – vrlo malo je dobrih književnih prevodilaca. Pošto se bavim i tim poslom cijeloga svoga vijeka, došao sam do zaključka, neopozivo, da za dobar prijevod književnih tekstova nije dovoljno poznavanje jezika izvornika već valja imati i tanahni osjećaj za umjetničku vrijednost izvornika i prijevoda. Prijevod može biti jezički korektan, ali umjetnički defektan, ili pasiviziran, tako da u prijevodu ne osjećate „estetsko pulsiranje“ teksta kakvo ima u izvorniku. Takvo prevodilaštvo ja zovem uvođenjem mrtvih ptica iz jedne u drugu kulturu. U strogom smislu i u skladu s ovim što sam kazao, u tzv. prevodilaštvu umjetničkih tekstova treba govoriti o prijenosu a ne o prevodilaštvu.

Fena: Vaš profesionalni angažman filologa, orijentaliste, arabiste, prevodioca i književnog kritičara čini Vas kompetentnim u tumačenju aktuelnih dešavanja u muslimanskom svijetu. Godine  2015. u svojoj knjizi „Međumuslimanski ratovi danas: krivo shvaćanje islama“, istakli ste da je muslimanski svijet u krizi koja se čini sudbinskom. Je li situacija, tri godine kasnije, još teža?

Prof. dr Duraković: Hvala Vam što podsjećate na tu knjigu. Nakon nje, objavio sam i knjigu „Kriza muslimanskoga svijeta kao kriza subjekta“ (2016).  U obje knjige sam analizirao dramatično stanje u muslimanskome svijetu, nudeći odgovore zašto je kriza u tome svijetu gotovo kataklizmička. Nažalost, situacija se u tome svijetu nije bitno promijenila. U opustošenoj Siriji eskalacija jenjava, ali još će se voditi bitke za Siriju i  oko Sirije. Ključni faktor nestabilnosti jest politička upotreba islama u antagoniziranim ideologijama koje se zovu selefizam i šiizam. Zloslutno je to što arapske zemlje, naročito neke, daju stotine milijardi dolara za oružje koje se ne kupuje za ukras i igru već zato da bi bilo upotrijebljeno protiv drugih arapskih ili muslimanskih zemalja. Neizreciva je tragedija toga svijeta danas koji je nekada bio kulturno-civilizacijsko središte na našoj Planeti, koji je čak i kulturu Zapada kreirao na taj način što je vrlo uspješno prenio Zapadu najviše vrijednosti antičkoga svijeta. Kontrast je po sebi dramatičan.

Fena: Obzirom na sumorna politička dešavanja u svijetu, sveopću krizu moralnih i vrijednosti koje monoteističke religije nalažu, utrku za geopolitičku premoć i uticaj nad prirodnim resursima i profitom, mjesto čovjeka, pojedinca u tom kontekstu biva sve problematičnije. Jeste li optimista u godini koja je pred nama?

Prof. dr Duraković: Volio bih da mogu biti optimist, ali mi kao naučniku valja biti realist. Nada uvijek postoji, i ljudski je da je se ne odričemo, ali – naš svijet općenito – ne samo onaj muslimanski o kome sam već govorio – opasno klizi u pogrešnom smjeru. Najveća sila modernoga svijeta gubi kompas u temeljnim vrijednostima našeg univerzuma – od ekoloških problema do onih mirotvoračkih, ili ratnih. Najveće kataklizme u svijetu počinjale su zbog dva razloga: na jednoj strani, one su posljedica pogrešnih procjena, a na drugoj strani – one su posljedica i šutnje, pasivnosti tzv. dobrih ljudi, odnosno onih koji su morali pravilno i energično djelovati. Očigledno je da se i naša Evropa, nažalost, snažno birokratizira i dehumanizira. No, kao što rekoh – uprkos svemu ne treba da gubimo nadu već treba da djelujemo pozitivno kako bismo barem mogli kazati da smo učinili sve što smo mogli za dobro našega svijeta.

Fena: I na kraju razgovora, šta bi ste istakli, ili najavili u rezimeu Vašeg profesionalnog angažmana?

Prof. dr Duraković: Upravo sam ušao u period koji se zove penzija, ali ne i mirovina, da se malo našalim nakon preozbiljnih prethodnih tonova. Mislio sam da ću sada imati i tzv. slobodnog vremena, ali ga imam manje nego prije. I dalje se bavim naučnoistraživačkim radom, imam aktivnosti u ANUBiH, angažiran sam u javnom prostoru, u medijima (portali, tv i dr.), što jest izraz moje brige za svijet u kome živim i potrebe da djelujem. U tom kontekstu, pozivam da javno i pozitivno djeluju svi oni koji su na to obavezani svojim umom i društvenom pozicijom.

(Vijesti.ba / FENA)

>>> PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK ili PREUZMI FRESHPRESS APP <<< ________________________________________________________________________________________

Povezani članci

Ništa od vanrednog stanja u USK: Uvodi se policijski sat

A.R

Neodgovornu politiku može kazniti međunarodna zajednica ili ulica

A.R

“Muslimani, oprostite, ali ne mogu vam poželjeti ugodne ramazanske dane…”

E.H

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više