Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Nesuh Matrakčija, čovjek kojeg nazivaju bosanski da Vinči

Ljubitelji historije Nesuha Matrakčiju još nazivaju bosanskim da Vinčijem, jer je on bio dominantna ličnost u čitavom nizu nauka i umjetnosti.

Da li ste čuli za Nesuha Matrakčiju? Većina će na ovo pitanje postavljeno na jeziku naroda sa Balkana odgovoriti negacijom.

U pitanju je velikan bosanske historije o kojem se malo zna pa čak i u njegovom rodnom Visokom, a poznato je da su Visočaci karakteristični po ljubomornom čuvanju svih saznanja koji svjedoči o burnoj prošlosti tog regiona.

Ljubitelji historije Nesuha Matrakčiju još nazivaju bosanskim da Vinčijem, jer je on bio dominantna ličnost u čitavom nizu nauka i umjetnosti.

Nesuh sin Karađoza sin Abdullaha Bosanac

Prema riječima profesora historije umjetnosti Harisa Derviševića, Nesuh Karađoz bin Abdulah el-Bosnavi, poznatiji kao Matrakčija je djelovao pri osmanskom sultanskom dvoru što znači da je veći dio života proveo u Istanbulu. Pored toga često je odlazio na vojna putovanja tako da je obišao Irak, Iran, područje Balkana, Italiju, Španiju, što dokazuju minijature sa svih spomenutih putovanja.

„Nažalost kod nas još uvijek postoji neutemeljena dilema da li on vodi porijeklo iz Bosne. U inostranoj akademskoj zajednici dileme uopšte nema, jer se on potpisivao kao ”Nesuh sin Karađoza sin Abdullaha Bosanac”, što znači da je nedvojbeno rođen u Bosni. Prema svemu sudeći rođen je u Visokom, kako tvrdi njemački isrtaživač Christian Friedrich Seybold već 1915. godine“, navodi profesor Dervišević.

Historičar pojašnjava poređenje Matrakčije s Leonardom Da Vinčijem u onom segmentu utjecaja jedne ličnosti na društvo svoga doba.

„Koliko ljudi u Bosni i Hercegovini zna da je Nesuh Matrakčija pored toga što je bio prvorazredni minijaturista uz to bio historičar, matematičar, prevodilac, slikar, vitez, kaligraf, učitelj mačevanja, profesor i majstor viteške igre matrak po kojoj je dobio nadimak Matrakčija. Koliko šira javnost zna da je UNESCO 2017. godinu obilježio u znaku Nesuha Matrakčije? Stoga se Matrakči i Da Vinči mogu porediti na način da su obojica bili homo universalis. Njegove minijature se analiziraju na najznačajnijim univerzitetima svijeta. Ako želite pravo poređenje, zamislite Evropu bez Da Vinčija, to je teško. Osmanska minijatura i osmanska historiografija nezamislivi su bez Matrakčije“, komentariše Dervišević.

Da Vinči, italijanski Matrakčija

Jasno je da Matrakčija i Da Vinči ne pripadaju istoj vrsti umjetnosti kao ni kulturi i civilizaciji, međutim u euforiji saznanja i želji da se veličina ličnosti pojasni, neki oslnoc se nalazi u takvom poređenju. Zanimljivo je da će rijetko ko postaviti pitanje, na primjer, je li Da Vinči „italijanski Matrakčija“.

Važnost upoznavanja sa djelom bosanskog velikana predočio je za Al Jazeeru, doktor historijskih nauka i naučni saradnik u Institutu za historiju UNSA Sedad Bešlija.

„Matrakčija je svijet za sebe, Osmanlija, originalni izumitelj, vlasnik samosvojne i posebne vrste umjetničkog stila i izraza. Nema tu euforije. Zaista se radi o rijetko viđenom talentu. Bio je predvodnik u pisanju, pa čak i dodatnom oblikovanju najkomplikovanije, ali i najljepše vrste pisma – divani. Uspostavio je poseban stil crtanja, jedan tip mješavine mapa i minijatura. Mnogi njegovi crteži su pozicionirani iz ptičje perspektive, ali, istovremeno, objekti na crtežima su postavljeni naspram njihovih posmatrača. U njegovim radovima dominantan je naturalistički stil, panoramski pogledi na krajolike, gradovi naslikani do najsitnijih detalja. Jedna od karakteristika crteža je izostanak ljudskog oblika, dok se pojedine životinje pojavljuju (zec, ptica). Pratio je velike događaje u svoje doba, posebno vojne pohode, državne ekspedicije itd. i sve to zorno ilustrovao u svom stilu. Izradio je, recimo, i topogafski atlas Anadolije u koji su ucrtana odmorišta i konačišta, reljef od Istanbula do Iraka. Iz današnje perspektive, rekli bismo da se radi o nekoj vrsti preteče savremenog video prikaza“, navodi profesor Bešlija.

Vrijedna djela Matrakčije

Nesuh Matrakčija je iza sebe ostavio vrijedna pisana djela iz raznih oblasti od matematike i historije do ratne i likovne umjetnosti, u oblasti geometrije i matematike, napravio je lenjire za mjerenje dužine. Knjige pod nazivom „Džemalu-l-kuttab ve kemalu-l-hisab“ (Ljepota pisarskog poziva i savršenstvo izračuna) i „Umdetu-l-hisab“ (Principi izračuna) koje je Matrakčija posvetio sultanu Selimu I Javuzu, koristile su se kao udžbenici na dvorskoj školi (Enderun). U njima se, između ostalog, nalaze podaci o logaritmu i operaciji množenja, a čime je bio inspirisan pola stoljeća kasnije škotski matematičar John Napier, koji se danas spominje kao izumitelj logaritma.

Jedan od monumenata bosanske historije, Nesuh Matrakčija nije dovoljno poznat široj javnosti, odnosno, neko ko zaslužuje tretman velikana gotovo da nije ni evidentiran u zvaničnoj literaturi. Ovo stanje objašnjava stav historičara da je riječ o izvrnutoj skali vrijednosti.

„O Nesuhu Matrakčiji, Isa-begu Ishakoviću, Rustem-paši Opukoviću, Osman-agi Halebiji, Redžep-paši Nevesinjcu, Ahmed-paši Džezzaru i mnogim drugima se zna malo, a šira javnost zanemarivo malo, isključivo zbog toga što se danas skala vrijednosti izvrnula naopačke i što naše institucije, pojedinci, političke elite, društvo u cjelini nisu dovoljno prosvijećene i ne razumiju šta za jedan narod, jednu naciju, državu i buduće generacije znače nacionalne discipline u šta se ubraja i historija. Kada se takav, u osnovi neodrživ, odnos promijeni, onda ćemo svi više znati o svojoj prošlosti“, komentariše Bešlija.

Promocija kulture

Ovom prostoru očigledno nedostaje veća promocija kulturne historije. Potrebno je promatrati kulturu i umjetnost Bosne i Hercegovine na globalnom nivou. BiH predstoji ulazak u Evropsku uniju, tako da su nužni projekti kulturalne diplomatije.

„Kada pređete bosanskohercegovačku granicu nikoga ne zanimaju naša međusobna trvenja, ne zanimaju ih naše etničke podjele. Vi ste tada neko ko posjeduje pasoš Bosne i Hercegovine, građanin ove zemlje. Na isti način treba promatrati Nesuha Matrakčiju, rođen je u Bosni, najvjerovatnije u Visokom i postigao nevjerovatan uspjeh na polju umjetnosti, nauke i viteštva. Ono što u posljednje vrijeme zagovaram jeste smislena kulturalna politika s ciljem bolje vidljivosti našeg bogatog naslijeđa. Komšijska Hrvatska je između ostalog istupila s televizijskom dokumentarno serijom ‘Hrvatski kraljevi’ koja se emitirala na vodećim televizijskim kućama. Ako hoćete istini za volju najveća ličnost s naših prostora je Mehmed-paša Sokolović, veliki vezir koji je utjecao na svjetsku historiju. Ostavitmo neslaganja oko njegovog porodičnog porijekla i treba iskoristi ono s čime se svi slažemo, a to je da je Sokolović rođen u Bosni. Na isti način treba pristupiti Matrakčiji i desetinama umjetnika koji su djelovali na osmanskom dvoru i dali doprinos u razvoju Osmanskog carstva koje je u jednom historijskom trenutku bilo najutjecajnija imperija na svijetu“, poručuje profesor Haris Dervišević.

Nesuh Matrakčija dio slavne bosanskohercegovačke i bošnjačke prošlosti. To je slučaj sa svim istaknutim ličnostima porijeklom sa ovih prostora, a koji su postigli izvanredne rezultate u karijeri i ostavili neizbrisiv pečat za trajanja Osmanske države. Sve što nosi prefiks „osmansko“ nije drugost niti stranost, već sastavni dio historijskog identiteta naroda koji žive danas u Bosni i Hercegovini i široj regiji.

Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više