Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Anksioznost, strah koji ostavlja bez daha

Prema rezultatima novijih istraživanja, 70 odsto žena pati od uznemirenosti i zabrinutosti, a četvrtina ih ima ozbiljne anksiozne poremećaje. Spadate li i vi u neku od ovih grupa? Osjećate li često bezrazložan strah, drhtavicu, jezu, vrtoglavicu i gušenje, dok vam srce ubrzano kuca? Dlanovi su vam stalno vlažni, a mišići napeti? Ako ste prepoznali neki od simptoma anksioznosti, krajnje je vrijeme da se ozbiljno pozabavite ovim problemom.

Osim što crpi energiju, ometa koncentraciju i kvari raspoloženje, ovaj poremećaj remeti svakodneve aktivnosti i povećava rizik od nastanka mnogih psihosomatskih bolesti. U liječenju anksioznosti važnu ulogu igraju individualna ili grupna psihoterapija, što se može kombinovati s medikamentima, a od pomoći mogu biti i brojne prirodne metode, uključujući fitoterapiju, akupresuru, masažu, vježbe disanja…

Neopravdan strah

Neprestano brinete za djecu, roditelje, stan, novac… Prije nego što izađete iz kuće, nekoliko puta provjeravate jeste li isključili sve električne uređaje i zatvorili slavine, a dok ste na poslu, svaki čas vremena zovete djecu i supruga da čujete kako su i šta rade? Nervi su vam napeti kao strune, štrecate se i na najmanji šum? Pretjerana i bezrazložna briga može vam potpuno uništiti život. Zato, stavite na papir sve svoje brige, a zatim markirajte one na koje ne možete uticati. Recimo, označite strepnju od otkaza, požara, udara groma, smrti… Uz svaku od njih napišite: “Ova briga je uzaludna, jer ne mogu da spriječim nepoželjni događaj, te stoga treba da je izbacim iz glave.” To čitajte svakog dana. Kada počnete da brinete, okupirajte se nečim, rješavajte ukrštenicu, gledajte neku komediju ili izađite s prijateljicom na kafu. Govorite sebi da se morate opustiti i da vaši voljeni znaju da se čuvaju, pokušavajući da napunite glavu pozitivnim mislima.

Suočite se s problemom

Proganja vas strah od bolesti, otkaza, gubitka drage osobe, plašite se prometnih mjesta, šefove kritike… Spisku nema kraja.. Ne ignorišite problem! Skupite snagu – suočite se s bojaznima. Definišite tačno čega se plašite da biste znali s čim se borite. Objasnite sebi da unutrašnji glas koji vam govori da je sve crno i da nema nade – nije produkt zdravog razuma ili nekakvo tajanstveno proročanstvo, već čista fikcija! Ponovite sto puta: “Ne mogu biti sigurna da će stvari završiti loše, naprotiv – veliki su izgledi da će sve biti dobro!” Počnite da radite ono čega se plašite. Idite na prometna mjesta, vozite auto u špicu, tražite od šefa da vam odobri slobodan dan… Ako budete istrajni, brzo ćete otjerati strah.

Stop napadima panike!

Osobe koje pate od anksioznosti suočavaju se s bezrazložnim osjećajem panike, i to u situacijama u kojima većina ljudi nikad ne bi osjetila strah. Ove epizode praćene su izuzetno neprijatnim fizičkim simptomima, poput gušenja, ubrzanog rada srca, snažnog pritiska u grudima (slično predinfarktnom stanju), kao i strahom da će napad panike dovesti do smrti ili potpunog gubitka kontrole. Liječenje podrazumijeva individualnu ili grupnu psihoterapiju, uzimanje lijekova, ali i tehnike disanja, opuštanja i samokontrole. U većini slučajeva problem se uspješno liječi i ne ostavlja nikakve posljedice. Kad napad započne, pokušajte vježbe disanja: sjedite uspravno, prekrstite ruke preko stomaka i udahnite kroz nos. Zadržite vazduh šest sekundi, a potom izdahnite na usta pa ponovite postupak. Dišite tako od tri do pet minuta – i kriza će proći.

Zdravlje u tanjiru

Osim što morate ojačati samopouzdanje, da biste pobijedili anksioznost, neophodno je da se pravilno hranite i budete fizički aktivni. Zato pazite šta jedete i pijete. Uzimajte orašaste plodove, voće, povrće, žitarice, integralnu tjesteninu, bijelo meso, morske plodove, cijeđene sokove, čaj od valerijane, nane i majčine dušice, a izbjegavajte mesne prerađevine, prezrele sireve, proizvode od bijelog brašna, grickalice, kafu, energetska i alkoholna pića, jer pojačavaju uznemirenost, mišićnu napetost i stomačne probleme. Kad se vratite s posla, izađite na svijež vazduh – trčite, vozite bicikl ili preskačite vijaču. Prije spavanja radite vježbe za relaksaciju mišića: sjedite na stolicu, ispravite kičmu i spustite stopala na pod pa stegnite mišiće listova, butina i zadnjice, držeći ih tako desetak sekundi. Potom ih naglo opustitete te preklopite ruke preko stomaka, udišite tri sekunde kroz nos i zaustavite disanje. Kad vam postane teško, otvorite usta i izdišite šest sekundi. Dišite ovako deset minuta, a potom pređite na treniranje druge mišićne grupe. Stežite i opuštajte mišiće stomaka, grudi, ruku, ramena, vrata, vilice, usta, obraza i čela.

Izvor: stazenezele.com

Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više