BiH Istaknuto Magazin Zdravlje

Dr. Mensura Burina: “Rak dojke je bolest koju ne smijemo zanemariti”

Mensura Burina
Dr. Mensura Burina šefica odjeljenja za dojku i Centra za dojku Klinike za radiologiju UKC Tuzla / FOTO: Fresh Press

U Bosni i Hercegovini 10.000 ljudi godišnje oboli od neke vrste karcinoma, podaci su 24 udruge oboljelih od raka u BiH. Više od trideset posto pacijenata je moguće potpuno izliječiti ranim otkrivanjem raka i pravom terapijom.

Cilj svih preventivnih pregleda dojke je pronaći tumor u najranijoj fazi razvitka kada je njegovo izlječenje gotovo stoprocentno.

Razgovarala: Sunčica Kerošević / Fresh Press

Briga o zdravlju je naša elementarna obaveza, neko je svjestan njene važnosti a neko malo manje. Ono što je važno je da uvijek znamo da u borbi sa bolešću imamo šanse i to velike ako je otkrijemo na vrijeme.

No, da li uopšte imamo običaj da odlazimo kod ljekara na te redovne kontrole, da vidimo kako nam je zdravlje?  

Rijetki su ljudi koji redovito brinu o svom zdravlju, ne odmahuju rukom i uz to dodaju „to se događa drugome, a ne meni“. Jedna od tih rijetkih je Sadiković Ajša iz Tuzle, vedra i pozitivna osoba.

Ajša Sadiković otkrila je da ima rak dojke prije godinu dana, prošla je operaciju i kemoterapiju, sada ide na redovne kontrole. Kaže da je onima koji se suočavaju sa karcinomom neophodna pomoć kako porodice tako države i struke.

Sadiković Ajša

“Slučajno je otkriveno. Javila sam se svojoj doktorici koja je poduzela sve moguće mjere. Otkriveno je ultra zvukom, nakon mamografije, uradila sam nalaz pod lokalnom anestezijom gdje su mi uzeli uzorak. Na nalaz sam čekala mjesec dana koji je došao pozitivan. Osjećala sam se poraženom ali doktorica mi nije dozvolila da se tako nastavim ponašati, već mi je ulila nadu i moral da se ne predajem. Od tada je prošla godina dana, sada sam na hormonalnoj terapiji i naravno svakih četiri mjeseca odlazim na kontrolu kod doktorice Mensure Burine.”

Kako je kazala za naš portal, država je ta koja bi trebala svojim programima kao i drugim popratnim pojavama skrenuti pažnju na značaj ranog otkrivanja raka dojke. Čak i ovakvim javnim govorom o bolesti treba da se skrene pažnja ženama da je odlučujući faktor vrijeme.

Međutim, problem su i duge liste čekanja na preglede u javnim zdravstvenim ustanovama, koje mogu potrajati i do dvije godine. Mamografski pregled se može  obaviti i u privatnim klinikama  po cijeni gotovo od 80 KM, dok MR dojki s kontrastom košta 300 KM.

Uzimajući u obzir socioekonomsku situaciju većine  BiH stanovništva,  rijetko koja žena može izdvojiti taj iznos radi preventivnog pregleda.

U Univerzitetsko-kliničkom centru (UKC) u Tuzli otvoren je Centar za dojku kojim su ujedinjene usluge rendgenskog slikanja dojki, ultrazvuka, mamografije, COR biopsija i punkcije pod kontrolom ultrazvuka. Otvaranjem ovog centra koji se nalazi pod okriljem Klinike za radiologiju i nuklearnu medicinu tuzlanski UKC proširio je spektar obavljanja dijagnostčkih petraga.

Foto: Fresh Press

U realizaciji projekta Centra za dojku svesrdnu pomoć pružila je i kompanija Avon koja je u okviru donacije sa novčanim iznosom od 62.285,03 KM renovirala jednu od čekaonica i poklonila ultrazvučni aparat.

Prema statističkim podacima u UKC-u u Tuzli godišnje se uradi blizu 2.200 mamografija i više od 3.000 ultrazvučnih pregleda, kao i blizu 250 punkcija pod kontrolom ultrazvuka.

Razgovarala sam sa doktoricom Mensurom Burinom, specijalistom med.radiologije, šeficom Odjela za dojku u Klinici za radiologiju UKC-a Tuzla koja nam je govorila o važnosti redovnih pregleda ali i upozorila da je svaka nova promjena na dojkama alarm za odlazak ljekaru.

Doktorica ističe da pacijentice na pregled ne dovode znaci i simptomi koji se pojave u vezi sa dojkama,  nego da one dolaze na redovne preventivne preglede.

Dr. Mensura Burina / FOTO: Fresh Press

“Razlog tome je što karcinom kada je palpabilan, kada uzrokuje pojavu na primjer iscjedka iz dojke,  uvlačenje bradavice, uvlačenje kože na tom mjestu ili oteknuće limfnih čvorova u pazuhu onda vjerovatno prestavlja i veći tumor koji je u većini slučajeva uznapredovao.”

Pacijenti koji trebaju da se pregledaju počinju od svog ljekara specijaliste porodične medicine. Doktor pregleda pacijentice klinički, odnosno palpabilno (palpiranjem tj.pipanjem  dojke)  i pregled  treba da bude uobičajen za žene od dvadesete godine pa na dalje.

                                  DIAGNOZA KARCINOMA DOJKE

Karcinom dojke je najčešći malignitet u ženskoj populaciji i čini 27 posto od ukupnog broja novodijagnosticiranih malignoma, dok je u muškoj populaciji ispod jedan posto. U BiH je broj novootkrivenih slučajeva godišnje 1.152.

FOTO: Fresh Press

Vrlo je teško pronaći prave riječi kada netko blizak oboli od karcinoma. I u najboljoj namjeri mogu se reći krive stvari. Njihov život se okrene naopačke i prilagođavaju se na novu stvarnost. Dajte im do znanja da ste tu za njih ako žele razgovarati o tome. Pokušajte im pružiti podršku na svakom koraku kako bi lakše prihvatili novu stvarnost.

“Veliki broj žena kada i uoče određene promjene na grudima izbjegavaju otići ljekaru. Uzrok najčešće strah od suočavanja sa problemom, gdje na taj način sebi samo odmažu.” kazala je za naš portal doktorica Mensura Burina.

Dio tima odjela Centra za dojku u Klinici za radiologiju UKC-a Tuzla

Postoji nekoliko grupa pacijentica koje različito odreaguju na saznanje o određenim promjenama na dojci.

“Pacjentice koje dolaze kod nas nose promjene na dojci i po pet godina, gdje dobivamo sliku jedne dojke u potpuno infiltriranoj tumorskoj masi sa egzulceracijom na koži. Međutim imamo pacijentice koje se javljaju čim primjete neku promjenu, bilo to benigno ili maligno, to je ispravan način. Mi smo tu da vidimo da li je potrebna dalja analiza.”

Kvaliteta života žena nakon tretmana karcinoma dojke predstavlja sveobuhvatno zadovoljstvo i nezadovoljstvo vlastitim životom, kvaliteta života odnosi se na lično i životno zadovoljstvo, uključujući mentalno i fizičko zdravlje.

Kako doktorica ističe: “Od velike važnosti jeste uvođenje psihološkog tretmana, odnosno psihologa u tim Centra za dojku, koji se sastoji od radiologa, patologa, onkologa i plastičnog hirurga. Kako psihološku pomoć ne bi dobijale samo od svojih voljenih ili drugih pacijentica već i od stručnog lica.”

“Naglašavam da žene trebaju preventivno da odlaze na preglede, bez tegoba i znakova koji ukazuju na karcinom dojke. Samim tim ako pacjentica ima karcinom dojke on bude u tako malim dimenzijama da je njegovim odstranjenjem bolest u potpunosti izliječena.” kazala je doktorica Mensura Burina.

                                            LIJEČENJE KARCINOMA DOJKE

Foto: Fresh Press

Danas liječenje karcinoma dojke je veoma uspješno, naročito onaj koji nema udaljene metastaze tj. koji je lokalizovan je vrlo uspješan.

“Nažalost kod jedne petine pacijentica karcinom se otkriva sa već utrvđenim metastazama, lokalnim limfononima ili udaljenim metastazama, te žene imaju rizičnu prognozu u zavisnosti od vrste tumora i njegovog histološkog radusa. Na svu sreću veliki broj pozitivno odreaguje na hemoterapiju, zatim i na hormonsku terapiju. Ishod i za tu fazu bolesti je dobar, uz stalnu kontrolu i posmatranje ljekara.” Kazala je za naš portal doktorica Mensura Burina specijalista med.radiologije, šefica Odjela za dojku u Klinici za radiologiju UKC-a Tuzla. 

Zavisno od vrste tumora, patohistoloških osobina i raširenosti u lokalne limfne čvorove i udaljene organe, imamo različite protokole za liječenje.

“Karcinom dojke koji je manji od dva centrimetra i koji ne pokazuje znake širenja u limfne čvorove parušne jame, nakon operacije može ostati samo na hormono terapiji, na terapiji hormonskim tabletama, gdje se pacijent ne mora  podvrgavati zračenju niti hemoterapiji. Od svega toga zavisi histološki gradus tumora. Svaki drugi tumor koji je veći ili koji pokazuje širenje u limfne čvorove, prvo se tretira hemoterapijom, kako bi se smanjila metastaza  da bi se mogao vršiti operativni zahvat. Također zračenje ima bitnu ulogu u lokalnom smanjenju tumorske mase.” Kazala je doktorica Mensura Burina.

Od velike važnosti  jeste i samopregled, koji treba da se radi na što većem obrazovanju žena, odnosno edukaciji mladih djevojaka još od srednje škole.

 “Sa četrdeset godina svaka žena trebala bi doći na mamografiju, to su startne mamografije koje su jako važne, naročito kod pacijentica koje imaju rizik od oboljevanja karcinoma dojke. Naš centar pregleda okolne opštine koje nemaju u svom  Domu zdravlja mamografske aparate. To su pacijentice iz Čelića, Teočaka, Sapne, Lukavca, Srebrenika i Kladnja ..Moram naglasiti da pacijentice koje dolaze iz tih opština jako vode računa o dojkama.Obično ne vole da se same pregledaju, bojeći se da će nešto preskočiti. Redovno dolaze na preglede.”

                     

                          MUŠKARCI ISTO MOGU OBOLJETI OD RAKA DOJKE

 Iako je rak dojke kod muškarca zastupljen sa svega 1 posto od svih karcinoma dojke koji se godišnje otkriju, broj oboljelih je kao i kod žena, u porastu. Svijest muškaraca o navedenoj bolesti je puno manja nego kod žena, a muškarci se javljaju liječniku u kasnijoj fazi, kada je bolest najčešće već proširena. Stoga je vrlo važno podizati svijest o samopregledu, ali i educirati muški dio populacije da niti oni nisu pošteđeni od pojave karcinoma dojke.

blank
Foto: National Cancer Institute

U tu svrhu za naš portal doktorica Mensura Burina je kazala: “Rijetkost je da kod muškarca dođe do raka dojke, ali nije isključeno.”

Iako muškarci nemaju grudi kao žene, oni imaju malu količinu tkiva dojke. “Grudi” odraslog čovjeka su slične grudima djevojke prije puberteta. Kod djevojaka ovo tkivo raste i razvija se, dok kod muškarca ostaje isto.

“Patologiju dojke mogu imati i muškarci, dječaci u pubertetu, muškarci koji su u kasnim godinama i muškarci koji troše određene lijekove  mogu imati tzv. ginekomastiju odnosno  jednostrano ili obostrano uvećanja dojke. Kod muškaraca je estrogen i progesteron u tragovima u organizmu, gdje dominira testosteron koji ne potpomaže rast dojke.”

Svako povećanje estrogena ili supstance slične estrogenima kao što su kortikosteroidi, može izazvati umnožavanje tkiva dojke kod muškarca.

“Ukoliko muškarac ima žlijezdu dojke on može oboljeti od karcinoma dojke kao i žena, s tim da, obzirom na broj oboljelih žena puno je manji broj oboljelih muškaraca. No to ne umanjuje važnost podizanja svijesti muškaraca o navedenoj bolesti” ističe doktorica Mensura Burina.

            GODIŠNJE 500 OBOLJELIH OD KARCINOMA DOJKE  IZGUBI BITKU  U  BIH

Foto: Fresh Press

“Jedan od faktora rizika karcinoma dojke jeste stres. Brzi tempo života koji dovodi do jedne nestabilnosti, metaboličkih procesa a samim tim i hormonskih procesa, mogu dovesti do jednog kratkog klika koji dovede do pojave malignih ćelija u zdravom tkivu i nastanka karcinoma dojke, pa i svih drugih organa.” ističe doktorica Mensura Burina.

Preporuka svim a naročito mladim ženama od strane šefice odjela Centra za dojku, doktorice Mensure Burine jeste: “Redovan samopregled dojke na način kako vas obuči vaš ljekar opće prakse, ginekolog ili radiolog.”

Doktorica Mensura Burina tokom pregleda u ordinaciji Foto: Fresh Press

“Od dvadesete godine zavisno od izloženosti tj. rizicima koji pacjentica nosi, ne bi bilo loše uraditi klinički pregled godišnje a od tridesete godine i ultrazvučni pregled. Pacijentice koje imaju blisku osobu oboljelu od karcinoma dojke traba da se pregledaju češće. Sa tim rizikom od oboljevanja prvu mamografiju trebaju da urade sa četrdeset godina i zavisno od izgleda dojke i gustine dojke, odlučiti sa radiologom u kojem periodu će ponavljati mamografiju, sa stalnim samopregledima i povremenim ultrazvučnim pregledima.”

“Pacijentice koje imaju manji rizik,gdje nema navedenih faktora počinu sa mamografijom od četrdeset pete do pedeset pete godine života. Tada se mamografski pregled radi jednom godišnje, poslije pedeset pete godine pa na dalje jednom u dvije godine.”

“Primarne prevencije protiv nastanka kacinoma dojke nemamo, ali stalnim i redovnim pregledima možemo utvrditi odnosno dijagnostikovati karcinom dojke u najmanjoj veličini, kod koje je izlječivost potpuna.” Ovom izjavom završila je doktorica Mensura Burina razgovor sa mnom.

 

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajte Prihvatam Pročitaj više

bitcoin haberleri uşak escort ilbet yabancı dizi izle