Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Dušanka Majkić: Nismo glasali za srpski jezik u FBiH jer SDP hoće da nam podvali i bosanski jezik

SNSD nikada neće podržati bilo koji prijedlog koji dolazi iz SDP-a jer on uvijek ima skrivenu namjeru, kategorična je Majkić

 

Zamislite da 25 godina nemate osnovno ljudsko pravo na maternji jezik i pismo i da vam konačno neko ponudi tu mogućnost, a vi je odbijete jer se bojite da će još neko dobiti to pravo. Uživate u svojoj obespravljenosti kako biste vi i dalje mogli drugima uskraćivati prava. Upravo za takav scenario juče su glasali delegati srpskog naroda (SNSD) u Domu naroda PS BiH, piše BUKA.

Oni nisu  podržali prijedlog o uvrštavanju na dnevni red zaključka o uspostavljanju ustavne ravnopravnosti srpskog naroda, srpskog i bosanskog jezika i ćiriličnog pisma u ustavima kantona FBiH. Predlagač ove inicijative je Denis Bećirević.

Delegatkinja u Domu naroda BiH iz reda srpskog naroda Dušanka Majkić vrlo transparentno govori o razlozima zbog kojih delegati SNSD-a odnosno srpskog naroda nisu glasali za inicijativu. SNSD bi, kaže Majkić, da Srbi imaju pravo na svoj jezik u tri kantona, gdje u Ustavima Srbi nisu konstitutivni, ali bi da i dalje uskraćuju pravo Bošnjacima da svoj jezik zovu bosanskim. Podsjetimo, roditelji djece iz reda bošnjačkog naroda više puta su bojkotovali nastavu u Republici Srpsko,j jer škole i nadležno ministarstvo u đačke knjižice umjesto bosanski jezik upisuju – jezik bošnjačkog naroda.

„Dakle, to je podvala. Očekivati da će Denis Bećirević braniti interese srpskog naroda je potpuni apsurd i naivnost onih koji u to vjeruju. To treba da riješe institucije sistema, a ne Denis Bećirević, koji pokušava da izvuče ličnu korist bez stvarne  želje da to bude. Krv bi nam popio s pitanjem „gdje je bosanski jezik?“ Srbi neće prihvatiti da je bosanski jezik nešto što treba da bude u BiH, a da se zanemari srpski“, kazala je Majkić u izjavi za BUKU.

Bećirevića, kojeg smo pokušali kontaktirati, ali se nije javio, optužuje da kontinuirano radi protiv srpskog naroda i srpskog jezika, a SDP kao stranku koja, kada daje slične prijedloge, “uvijek ima skrivene namjere”. Majkić kaže da se pitanjem izmjena Ustava kantona trebaju baviti kantonalni, a ne državni parlament. Pitali smo je da li su ona i SNSD protiv bosanskog jezika.

„Koji Srbin je za to? Koji bosanski jezik? Mi njima ne zabranjujemo da svoj jezik zovu kako hoće. Ali njima to nije dovoljno. Oni žele da Srbi njihov jezik zovu bosanski, e to ne može. Narod koji nakon toliko vremena mijenja svoju nacionalnu pripadnost, teško možemo s njima izaći na kraj. Šta je sljedeće što bi tražili. Ne dolazi u obzir ništa na tom planu kad su oni u pitanju. SNSD nikada neće podržati bilo koji prijedlog koji dolazi iz SDP-a jer on uvijek ima skrivenu namjeru“, kategorična je Majkić.

Jedini delegat iz reda hrvatskog naroda koji je podržao ovu inicijativu je Zlatko Miletić. Za BUKU kaže da je činjenica da delegati srpske nacionalnosti ne glasaju za prava Srba u Federaciji apsurd sam po sebi.

„Apsurdno je da neće srpski jezik, neće ćirilicu. Civilizacijska je sramota da nakon 1995. god. imamo kantone u FBiH gdje Srbi kao konstitutivni narodi nisu uključeni u Ustav kantona. To je problem svih građana Bosne i Hercegovine. Ako su oni marginalizirani, šta da očekuju ostali građani koji nisu konstitutivni. Ovdje se radi o etičkim i moralnim, ne samo pravnim normama“, kazao je Miletić za BUKU.

Vesna Saradžić, delegatkinja u Domu naroda FBiH iz reda srpskog naroda i kantonalna zastupnica u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje Srbi nisu konstitutivni, više puta je predlagala amandmane na izmjene kantonalnog Ustava, ali skupštinska većina predvođenja HDZ-om BiH nikada nije izglasala stavljanje amandmana na dnevni red.

Ova borba, kaže nam, traje već 21 godinu i to od 2000. god. kada je donesena Odluka o konstitutivnosti naroda na cijelom području BiH. Ostvarivanje prava konstitutivnosti u tri kantona u Federaciji tražila je i putem Ustavnog suda Federacije, koji je uvažio njenu apelaciju 2018. god., a rok za implementaciju je bio decembar 2019. god. I ova presuda jedna je od brojnih presuda ustavnih sudova koje izvršne i zakonodavne vlasti ne ispunjavaju. Od isteka roka, nije učinjeno ništa.

„Ništa u smislu, čak da se ne dozvoljava ni stavljanje na dnevni red ovih amandmana, a kamoli da se o njima raspravlja“, kaže Saradžić.

Za nju je glasanje delegata SNSD-a sasvim očekivano.

„Iznenadila bih se da je bilo drugačije. Ravnopravnost u BiH je nemoguća s ovakvim konceptom vlasti. To nije prvi put. To je uhodana praksa koalicionih partnera – ja ću tebi, ti ćeš meni.“

Političari etnonacionalnih stranaka, smatra Saradžić, ne žele ni konstitutivnost vlastitog naroda, jer bi morali pristati i na  ravnopravnost na teritoriji cijele BiH.

 

„Puno sam vremena, puno truda uložila, zajedno sa političkom partijom u okviru koje djelujem, na rješavanju ovog problema. Rezultiralo je presudom Ustavnog suda. Insistirala sam da Srbi u HNK ne mogu biti građani drugog reda. Nema ih nigdje na mjestima odlučivanja, nema ih kada je u pitanju raspodjela budžeta, školovanje, obrazovanje.“

Dodaje da su svi oni koji su izvan zacrtanog tora, uključujući i nju, moneta za potkusurivanje i ostvarivanje uskostranačkih interesa.

Delegati HDZ-a nisu se javljali na naše pozive.

Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više