Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Evo kako preživljava manji bh. entitet, stotine miliona KM iz Federacije BiH odlaze u Republiku Srpsku!

O smanjenju akciza na gorivo, kaže: “Akcizna politika u BiH pokazuje sve ono na šta struka dugo upozorava, a to je da novac koji se skuplja na sve akcize, apsolutno do zadnjeg feninga, ide nenamjenski u tekuću budžetsku potrošnju.”

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da nam je potrebna ozbiljna reforma poreznog sistema.

“Iskreno, sumnjam da bi moglo doći do reforme sistema PDV-a, iz više razloga. Prvo, ne postoji parlamentarna većina koja će to podržati, a s druge strane, u ovom trenutku bi bilo opasno promijeniti stopu PDV-a i krenuti u te izmjene, jer znam koji bi prijedlozi došli na dnevni red. Oni bi možda išli na to da se ukine stopa na osnovne životne namirnice, ali bi se išlo pod izgovor da se uvede veća opšta stopa, na nekih 22-23 posto, i da se kaže, evo, rasteretili smo na hljeb. Međutim, u takvoj situaciji, penzioneri bi živjeli dosta teže. Ne bi se plaćao PDV na hljeb, ali bi svi ostali inputi koji ulaze u hljeb bili skuplji, tako da bi u konačnici i hljeb bio skuplji nego što je sada.”

Predstavnički dom BiH zadužio je još u januaru Vijeće ministara da uradi izmjene Zakona o PDV-u kojim bi se porez na ugostiteljstvo, turizam i putnički prijevoz smanjio sa 17 na pet posto do kraja 2022. Kaže da bi ova mjera, ako će zbirna osnovna stopa ostati na 17 posto, mogla imati smisla.

“Opet kažem, ne vidim sada većinu koja bi to mogla izglasati u Parlamentu BiH. Ipak, entitetima stoje na raspolaganju drugi mehanizmi u okviru direktnih poreza. Da se smanji, recimo, porez na dohodak, da se on, ustvari, ukine na plate do 1.000 KM. Da se doprinosi smanje. To je nešto što se od 2014. godine zagovara i nikad nije urađeno. Na taj način bi se univerzalno pomoglo svim radnicima i poslodavcima u BiH. Mislim da bi prije u tom smjeru fiskalna politika mogla dati odgovor za ovu tešku krizu u kojoj se nalazimo”, kazao je Hadžić za Federalnu televiziju.

Hadžić pojašnjava da se PDV u BiH raspoređuje tako što se prvo ide na izmirivanje vanjskog duga i raspoređuje se institucijama BiH.

“Onda ide prema entitetima, kantonima i opštinama. Imamo utvrđene koeficijente. Međutim, podaci pokazuju da je vrlo vjerovatno da Federacija indirektno finansira Republiku Srpsku. Odgovorno tvrdim da to i politički donosioci odluka u BiH znaju. Govorimo o stotinama miliona KM koji se prelijevaju iz FBiH u RS. Ali, to je politička odluka, nije pitanje ekonomske struke.”

Sredstva od akciza se moraju trošiti namjenski

Navodi da je, pored igara na sreću, i bankarski sektor izuzet iz sistema PDV-a te da je i to politička odluka.

Na pitanje kako se izvući iz krize uzrokovane koronavirusom, odgovara: “Pandemija koronavirusa je ozbiljno naštetila našoj ekonomiji. Samo prošle godine smo naplatili 800 miliona KM manje poreza i, naravno, morali smo se zadužiti da pokrijemo sve te rupe u budžetima. Potpuno mi je ekonomski neshvatljivo da nije došlo do ušteda u javnom sektoru, da li na platama ili nekim drugim stavkama. Ali, već ako treba doći do ušteda u javnom sektoru, predlažem, kao prvi korak, da se nadprosječne plate drastično smanje, ali nemojte dirati plate koje su ispod 1.000 KM. Mora se napraviti taj balans i javni sektor mora shvatiti da je privreda ta koja puni budžete i, ako privreda još dodatno padne na koljena, onda neće biti dovoljno novca. Nećemo moći sve to na kraju ni kreditnim sredstvima isfinansirati.”

O smanjenju akciza na gorivo, kaže: “Akcizna politika u BiH pokazuje sve ono na šta struka dugo upozorava, a to je da novac koji se skuplja na sve akcize, apsolutno do zadnjeg feninga, ide nenamjenski u tekuću budžetsku potrošnju. Blizu milijardu i 500 miliona KM godišnje skupimo na svim akcizama. I umjesto da jačamo zdravstveni sektor, putnu infrastrukturu, mi jačamo budžetski patriotizam. Finansiramo budžete, preglomazni javni sektor, da bi se na taj način kupovalo glasačko tijelo. Tu mora doći do radikalnog zaokreta, da se sredstva od akciza namjenski usmjeravaju za liječenje teško oboljele djece, za poboljšanje zdravstvenih kapaciteta i na taj način možemo očekivati i prave pozitivne efekte i vidjeti da se vozimo boljim cestama i da imamo bolju zdravstvenu uslugu.”

Hadžić smatra i da, ako se ne uspostavi dogovor sa MMF-om, domaće komercijalne banke će jedan dio sredstava namiriti kroz kreditna zaduženja.

“Treba znati da su to daleko skuplji krediti, ali mislim da vlasti to nekako i odgovara, iz jednog vrlo jednostavnog razloga, a to je da im domaće banke ne postavljaju bilo kakve uslove. Jednostavno dobiju novac i potroše ga kako oni to žele. S druge strane, MMF ipak traži određene reforme koje je potrebno provesti, što našoj vlasti, očito, nije u interesu.”

“Generalno, podrška privredi ide presporo, pretromo zbog administracije, što u BiH u konačnici otežava ekonomski oporavak”, zaključio je Hadžić.

Podsjećamo, portal “Slobodna Bosna” objavio je još jednu potpuno preciznu analizu sa zapanjujućim rezultatima.

Detaljnije možete pročitati OVDJE.

(SB)

Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više