Pandemija koronavirusa traje, da li je Vlada FBiH u ovoj godini planirala mjere uštede, a kako bi se taj novac preusmjerio u sanaciju šteta u privredi, pomoglo ljudima koji su zbog pandemije ostali bez posla?

– Nastavljamo raditi na stabilizaciji stanja i oporavku privrede, i to je jedan od prioriteta Vlade Federacije BiH u ovoj godini. Mjere na kojima aktivno radimo, a tiču se ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica usmjerene su na direktnu pomoć privrednicima putem Fonda za stabilizaciju privrede u iznosu od 150 miliona KM. Tu je i jačanje potencijala Garantnog fonda u Razvojnoj banci FBiH sa osiguranih dodatnih 25 miliona KM, te 15 miliona za regresiranje kamate za sve korisnike Garantnog fonda. Ono što smatramo veoma bitnim jeste da sve ono što smo uočili kao nedostatak i probleme u protekloj godini, prilikom korištenja sredstava ovog fonda, to i rješavamo kako bi raspoloživa sredstva učinili što prihvatljivijim našim privrednicima. Radi se i na pojednostavljenju procedure, a pored toga, u okviru tri resorna federalna ministarstva planirali smo sredstva za regresiranje kamate. Vjerujemo da ćemo u što skorijem periodu Garantni fond učiniti dosta atraktivnijim za privredu.

Na kojim mjerama se trenutno radi?

– Intenzivno radimo da trenutno raspoloživih oko 100 miliona KM kod Garantnog fonda, iz protekle i ove godine, bude što prije u opticaju za oporavak i stabilizaciju privrede u Federaciji BiH. Podsjetit ću također da pored ove direktne fiskalne “injekcije” prema određenim sektorima privrede, u usvojenom Budžetu FBiH za 2021. godinu, planirana je i finansijska pomoć nižim nivoima vlasti u iznosu od 230 miliona KM, u vidu podrške provođenju mjera strukturalnih reformi, i to 200 miliona KM za kantone i 30 miliona KM za gradove i općine. Naša intencija je da se dio ovih sredstava iskoristi za podršku budžetima, a da se značajniji dio, u zavisnosti od specifičnosti privrede datih kantona, iskoristi za pomoć privredi sa posebnim fokusom na obrte, odnosno mikro i mala preduzeća. Kao posebnu mjeru, ove godine planirali smo i projekt zapošljavanja za što je osigurano 50 miliona KM. Naša namjera je da se u što kraćem roku nadoknadi broj izgubljenih radnih mjesta usljed nastale pandemije i vrati na nivo zaposlenosti prije pandemije.

Možete li nam reći šta očekujete od ovih mjera?

– Ove mjere Vlade FBiH, uz već postojeće programe i mjere resornih ministarstava, očekujemo da će dati značajan podstrek ekonomskoj stabilizaciji i stvaranju pretpostavki za ubrzan oporavak. Naravno, sve one moraju biti propraćene ubrzanom aktivacijom javnih investicija, posebno u putnu, energetsku i aerodromsku infrastrukturu. Naglašavam da Budžetom za 2021. godinu nije planirano bilo kakvo povećanje plaća ili naknada zaposlenim već isključivo zadržavanje troškova na postojećem nivou.

Da li se razmišlja o smanjenju ministarskih i savjetničkih plaća?

– Naša namjera je očuvati stabilnost i likvidnost budžeta, i na tome ćemo ustrajavati bez ikakve sumnje. Osiguravati i dalje redovnost isplate penzija, kao i naknada za boračku populaciju te civilne invalidnine, uprkos svim poteškoćama koje je izazvala pandemija, prioritet je ove Federalne vlade. Smanjenje plaća samo ministrima i savjetnicima, budimo iskreni, izuzev jedne popularne mjere, ne bi rezultiralo nekim značajnijim uštedama u budžetu. Međutim, lično nemam problem s time, kao ni ostali članovi vlade, da se umanje plaće, i to ne samo nosiocima izvršne vlasti nego i svim zaposlenim u javnoj upravi, odnosno državnoj službi u FBiH.

Koje zakone treba promijeniti da bi se smanjile plaće?

– Izmjene radnog zakonodavstva Vlada FBiH je već uradila, na potezu je Parlament FBiH. Te izmjene trebaju ozakoniti fleksibilnost radnog vremena i primanja za vrijeme proglašenih vanrednih, odnosno stanja nesreće, bilo kojeg oblika. Usvajanje izmjena zakona treba omogućiti da svi, pa i javni službenici podnesu teret krize, a da poslije ne nastanu tužbe koje su višekratno veće od ušteda, kao što je to bilo do sada. Također treba uzeti u obzir i druge mogućnosti ušteda u administraciji. Očekujemo da će administrativni aparat pokazati veću solidarnost, ali i fleksibilniji socijalni partnerski dijalog, a sve kako bi sačuvali što veći broj radnih mjesta i kako bi opstala naša privreda. Napomenut ću da s trenutnim zakonima i kolektivnim ugovorima, smanjenje plaća u javnom sektoru bi moglo proizvesti brojne tužbe koje bi proizvele kolaps Federacije i federalnog budžeta. Međutim, naša namjera je ista, kao i na početku pandemije, da svi moraju podnijeti ravnomjerno teret ove krize.

Razmišlja li se o smanjenju voznog parka Vlade FBiH, kao mjeri štednje?

– Ono što želim potcrtati i biti jasan, u ovogodišnjem budžetu nije predviđena nabavka novih vozila. Prema dostupnim informacijama, više od polovine službenih vozila starosti su između 10 i 15 godina. I nije to zasigurno broj kojim se u javnom prostoru govori populistički, makar kada su Vlada, vladine stručne službe i federalna ministarstva u pitanju. Ukoliko uključimo i federalnu upravu policije te federalnu inspekciju kao uprave sa najvećim potrebama za terenskim izvršavanjem službenih obaveza, ne možemo govoriti ni o polovini od broja koji se iznosi u medijima. Međutim, sve to nije razlog da nismo odlučni napraviti analizu koja će zaista dati objektivne pokazatelje stanja, stvarnih potreba i mogućih ušteda. Ukoliko bude prostora za stvarne uštede u ovom segmentu, ova vlada ne bježi od toga. Međutim, želim naglasiti da smo opredjeljeni za suštinske mjere koje daju rezultate, a ne populističke koje samo lijepo zvuče u javnom prostoru, a daju minimalne ili nikave rezultate.