Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Politička korupcija izazov za bh. pravosuđe, problem su neujednačene kazne u kantonima

Politička korupcija ne zaobilazi ni BiH, a u sankcionisanju optuženih najbolje rezultate postiže Općinski sud u Tuzli. Iz ove pravosudne institucije među problemima navode i neujednačene kazne u kantonima, čijem se usaglašavanju treba posvetiti.

Prema standardima koje su izradili Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH i USAID, postoji visoka, srednja i niža korupcija te organizirani kriminal.

Shodno toj klasifikaciji, u Općinskom sudu u Tuzli najveći broj predmeta spada u nižu korupciju, dok su trenutno aktivna tri predmeta visoke korupcije i oni se vode protiv optuženih Envera Bijedića, Sulejmana Brkića i Besima Durakovića.

Javnosti je poznato da je Enver Bijedić državni zastupnik i predsjednik stranke Socijaldemokrate BiH, Sulejman Brkić je njegov stranački kolega, bivši ministar unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i aktuelni zaposlenik Kantonalne direkcije regionalnih cesta, dok je Besim Duraković nekadašnji direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Osim što je Bijedić optužen u predmetu koji se veže za Direkciju za izgradnju, odnosno spornu zgradu 15. maj u Tuzli, on je sada osumnjičen i za namještanje višemilionskog tendera u Rudniku soli u Tuzli.

Nakon otvaranja istrage, Bijedić se odlučio za jedinstven slučaj u BiH, zatraživši od Općinskog suda u Tuzli izdavanje imuniteta od krivičnog gonjenja.

“Sud je utvrdio da u tom predmetu optuženi nema prava pozivanja na imunitet i trenutno je taj predmet u žalbenom postupku. U ovom slučaju sud je našao da radnje koje su preduzete nemaju veze sa funkcijom koju obavlja osumnjičeni (državni zastupnik, op.a.). Odluka će biti konačna nakon žalbenog postupka i mi ćemo tada donijeti glavnu odluku u vezi predloženih mjera zabrane koje je Tužilaštvo zatražilo”, kazao je predsjednik Krivičnog odjeljenja Općinskog suda u Tuzli Damir Arnautović.

Damir Arnautović (Foto: A. K./Klix.ba)
Damir Arnautović (Foto: A. K./Klix.ba)

Inače, predmeti visoke korupcije se vode u Krivičnom odjeljenju koje je u prošloj godini primilo 2.858 novih predmeta, završeno je njih ukupno 2.876, a angažmanom sudija došlo je do povećanja realiziranog posla za dva posto u odnosu na godinu ranije.

Prema riječima Arnautovića, u prošloj godini u 397 predmeta izrečena je krivična sankcija kazna zatvora od ukupno 1.652 mjeseca zatvora, odnosno 51 godina za 414 osoba.

Općinski sud u Tuzli u izvještajnom periodu ostvario je zapažane rezultate na predmetima korupcije i organiziranog kriminala, a što je i navedeno u trećem godišnjem izvještaju OSCE-a o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti iz 2020. godine.

Općinski sud u Tuzli dobre rezultate postigao je i lani (Foto: A. K./Klix.ba)
Općinski sud u Tuzli dobre rezultate postigao je i lani (Foto: A. K./Klix.ba)

Od 13 teških predmeta u radu u Općinskom sudu u Tuzli, arnautović navdi da je u njih devet završen glavni pretres i oni su u žalbenoj ili fazi ponovnog suđenja, dok je u četiri predmeta glavni pretres u toku ili tek treba da počne.

Inače, shodno postignutim rezultatima, Općinski sud u Tuzli je izabran za pilot pravosudnu instituciju u našoj zemlji za realizaciju projekta unapređenje procesuiranja i presuđivanja najsloženijih oblika visoke korupcije i organizovanog kriminala.

“Ovaj projekt će dovesti do efikasnijeg rada pravosudnih institucija u BiH, jer će se pratiti dinamika i status rješavanja svakog predmeta, a vrlo bitno je da će biti obezbijeđeni adekvatni resursi. Ovdje će se raditi na kvalitetu što je izuzetno značajno. Također, predviđena je i oštrija kaznena politika uz izjednačavanje u BiH, jer sada imamo situaciju da kaznena politka povodom istih krivičnih djela je različita od kantona do kantona”, navodi Muhamed Tulumović, predsjednik Općinskog suda u Tuzli.

Muhamed Tulumović (Foto: A. K./Klix.ba)
Muhamed Tulumović (Foto: A. K./Klix.ba)

Na pet sudskih odjeljenja u tuzlaskom sudu lani su smanjili broj neriješenih predmeta. Tu godinu su počeli sa njih nezavršenih 160.793, a tokom 365 dana primili su 40.657 novih predmeta. U toku 2020. riješeno je 39.714 predmeta. Na kraju 2020. ostalo je 161.739 neriješenih predmeta, a najveći broj njih je na izvršnom i prekršajnom referatu.

Ostvarena kolektivna norma suda u 2020. godini je u procentu od 82,27 posto i manja je u odnosu na prethodni izvještajne periode, na što su u najvećoj mjeri utjecale okolnosti izazvane pandemijom koronavirusa.

“Skoro tri mjeseca, odnsono od marta do juna u sudu se postupalo samo u hitnim predmetima i radile su samo dežurne sudije. Također, u toku godine značajan broj ročišta je odložen zbog nemogućnosti dolaska stranaka, svjedoka, vještaka i drugih učesnika postupka zbog COVID-a 19. U periodu od 1. marta do 31. decembra 2020. godine odgođeno je i odloženo 6.805 ročišta”, pojasnio je Tulumović.

Kvalitet rada sudskih odluka je nepromjenjiv u odnosu na prethodne periode i kreće se u procentu od 90 posto potvrđenih odluka, što je iznad federalnog prosjeka.

Nedostatak administrativno-tehničkog osoblja, nosilaca pravosudnih funkcija te neuredno dostavljanje sudskih spisa su problemi sa kojima se ova pravosudna institucija i dalje suočava.

Klix.ba

Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više