Fresh Press portal
BiH Politika

Budimir: “Ako se raspadne BiH kome će Dodik odgovarati za pljačku BiH”

Budimir

Za Dnevno govori gospodin Živko Budimir, hrvatski bosanskohercegovački političar, general i bivši predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 2011. do 2015. godine.

Gospodine Budimir!

„U Srebrenici nije bilo genocida, a presude Karadžiću i Mladiću ne priznajem“, izjavio je novi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u Zagrebu.

Govoreći o Srebrenici i Haškom sudu, Stanivuković smatra da u Srebrenici nije počinjen genocid.

„Znate li definiciju genocida? Istrebljenje naroda s određene teritorije. Je li bila namjera u tom smislu da svi budu protjerani? Srebrenica je dio BiH. Govorimo o namjeri da jedan narod bude istrebljen s te teritorije, o namjeri da se djeca ubijaju. Takve namjere nije bilo. Rekao sam, bio je veliki zločin, meni je žao zbog svake žrtve. Ali šta je problem? Problem je što je to pitanje politizovano. Što hoće da kada se kaže ta čuvena riječ, ja je neću ni ponoviti, onda da se kaže da je čitav narod takav. Mi Srbi nismo takav narod, rekao je Stanivuković.

Na pitanje priznaje li presude Haškog suda u slučaju Radovana Karadžića i Ratka Mladića, poručio je da ne priznaje “ništa od tog suda”, te nadodao „Taj sud je nanio veliku političku štetu mom narodu i to je za mene čiča-miča, završena priča“, zaključio je Stanivuković.

DNEVNO: Gosp. Budimir! Kako komentirate ovakav istup u Zagrebu novog gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića?

BUDIMIR: Osobno nisam iznenađen izrečenim stavovima novoizabranog gradonačelnika Banja Luke  Draška Stanivukovića glede presude  međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine o genocidu u Srebrenici. Ovo nije prvi puta da mladi političar Stanivuković istupa sa ovakvim stavovima, no ipak je prvi puta da javno iznosi osudu međunarodnih subjekata istovremeno zatvarajući oči pred krivicom iz reda svog naroda. Njegova izjava „Taj sud je nanio veliku političku štetu mom narodu…” ukazuje da su njegova politička stajališta utemeljena na pretpostavci o nepogrešivosti i nevinosti njegovog naroda i nacionalne politike. Moja poruka Drašku, ali i svim mladima u Bosni i Hercegovini je da su njihovim narodima najveću štetu nanijeli pripadnici njihovih naroda koji su u ovom ratu počinili strašne, usuđujem se reći i zvjerske zločine.  Ne samo da je poražavajuće za tako mladog čovjeka, već i za društvo iz koga dolazi da i nakon svih činjenica, dokaza i spoznaja o srazmjerima počinjenih zločina on, kao i veliki dio njegove generacije odgajane na mitovima i lažima, nema snage osuditi postupke i nedjela koja su počinjena sa namjerom ostvarenja određenih političkih ciljeva, i u ime naroda, u ovom slučaju etničkog čišćenja dijela teritorije BiH  koji se danas zove Republika Srpska. Odmah naglašavam da ja nisam dozvolio niti odobrio bilo kome da u moje ime čini zločine te da sam ponosan što sam iz rata izašao časno.

DNEVNO: Bosanskohercegovačka javnost do jučer je slavila pobjedu Draška Stanivukovića za novog gradonačelnika Banja Luke, u kojem je nakon 15-ak godina na izborima poražen Dodikov SNSD. Može li Stanivuković napraviti neke pozitivne promjene u odnosu na stvaranje mira i tolerancije između Sarajeva, Mostara i Banja Luke, nakon njegovih izjava o negiranju genocida u Srebrenici i nepriznanju presuda Haškog tribunala?

BUDIMIR: Odnos većine Bošnjaka, a napose političkih subjekata iz bošnjačkog naroda prema Drašku Stanivukoviću gotovo je identičan odnosu prema Miloradu Dodiku prije 20 godina. Tada je Milorad Dodik bio opozicija radikalnom SDS-u koji je bio u političkom smislu provoditelj velikosrpskog projekta i pokrovitelj svim zločincima  te negator zločina počinjenih u stvaranju Republike Srpske. Već neko vrijeme Milorad Dodik zastupa iste stavove i politiku kakve je tada zastupao SDS i gotovo svakodnevno negira Bosnu i Hercegovinu i najavljuje njen raspad. Draško Stanivuković je politički protivnik Miloradu Dodiku i SNSD-u i zato je simpatičan bošnjačkim političkim krugovima i navijačkim medijima samo zato što je protiv Dodika. Od pojave Draška Stanivukovića na političkoj sceni BiH on se trudi pokazati da je, za razliku od ondašnjeg Dodika, velikosrbin i nacionalista. Milorad Dodik ni danas nije nacionalista, a njegovi stavovi o podjeli BiH posljedica su potrebe opstanak na vlasti i izbjegavanja bilo kave odgovornosti za počinjen kriminal i korupciju kojom se bezočno obogatio on, njegova obitelj i suradnici. Ako se raspadne BiH kome će Dodik odgovarati za pljačku Bosne i Hercegovine.

DNEVNO: Da li Vi, kao hrvatski bosanskohercegovački političar, general i bivši predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine od 2011. do 2015. godine, priznajete genocid u Srebrenici?

BUDIMIR: Nakon presude ICTY da je u Srebrenici počinjen genocid potpuno je iracionalno raspravljati o tome da li je to bio genocid ili nije. Pravosnažna presuda je zločine  počinjene u Srebrenici okarakterizirala kao genocid i o tome nema rasprave. Ako je sa Srpske strane bilo činjenica koje su mogle osporiti takvu presudu one su trebale biti iskorištene pred sudom tijekom procesa. Post festum osporavanje presude je politiziranje kako to kaže Stanivuković i to isključivo u svrhu manipuliranja emocijama srpskog naroda, jer svi drugi prihvaćaju tu presudu. Moj osobni stav je tu manje bitan, no ja ga se ne bojim niti izbjegavam javno iznijeti. Srpska politika 90-tih godina vođena od strane njihovog političkog vožda Slobodana Miloševića koristila je zločine kao metodu za realizaciju projekta Velike Srbije i ti zločini bili su planirani te organizirani i prikrivani od strane institucija. Moj osobni stav je da je genocid bio puno širih razmjera od Srebrenice, genocid je bio i zločin u Vukovaru, Prijedoru, Bosanskoj Posavini ali presuda je taj karakter zločinu ograničila na Srebrenicu i moj osobni stav nije relevantan.

DNEVNO: Gosp. Budimir! Kada govorimo o gosp. Dodiku i Stanivukoviću, ‘ko je od njih dvojice veći nacionalista, a ko pragmatičar. Što je cilj Dodika, a što Stanivukovića? Može li javnost i međunarodna zajednica od Stanivukovića očekivati blažu retoriku od retorike kakvu je do sada koristio Dodik?

BUDIMIR: Kao što sam već rekao, Dodik nije nacionalista i njegovi stavovi nisu posljedica uvjerenja da su Srbi „nebeski narod”. Politička pragma Milorada Dodika je zaštita njegovog kriminala i imetka. Za Stanivukovića još uvijek ne mogu sa sigurnošću ustvrditi, no s obzirom da on nema potrebu prikrivati svoj kriminal svojim stavovima zaključujem da su njegovi izrečeni stavovi plod njegovih uvjerenja. Političar sa takvim uvjerenjima ne može donijeti progres već samo retrogradne procese. Želim poručiti Drašku i svim mladima, napose političarima, zločin se ne može opravdati nikakvim uzvišenim ciljevima. Zločin je zločin, a zločinac je zločinac bez obzira kako se zvao i sa kojim razlozima opravdavao svoje postupke. Osobno će mi biti drago ako griješim u pogledu procjene o Stanivukoviću te ako su njegove izjave posljedica potrebe da se dopadne biračima, ali i to je pogrešno i opasno.

DNEVNO: Na Stanivukovićevo negiranje genocida u Srebrenici i negiranje presuda Haškog tribunala Karadžiću i Mladiću izostala je reakcija predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Zbog čega i zašto gosp. Budimir?

BUDIMIR: To će te ipak morati pitati Dragana ČovićaNakon njegove suzdržanosti pri odlučivanju o obnovi postupka protiv Srbije za rat u Bosni i Hercegovini mene Dragan Čović više  ne može iznenaditi. Samo da podsjetim da je nakon potpune amnestije Srbije za umiješanost u rat u BiH  i Hrvatskoj uslijedila presuda ICTY o Udruženom zločinačkom pothvatu Prlića i ostalih sa političkim vodstvom RH za rat u BiH. Mene osobno više brine izostanak reakcije političkih subjekata pa i cjelokupne javnosti u Republici Hrvatskoj na takve izjave i to napose u vrijeme kada se cijela Hrvatska sa bolom i pijetetom prisjeća žrtve Vukovara.

DNEVNO: Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko ustvrdio je kako nakon izbora Joea Bidena za novog predsjednika slijedi razdoblje jačeg angažiranja u BiH, a najavio je kako bi jedan od prvih koraka u tom pravcu moglo biti nametanje zakona kojim će se zabraniti nijekanje genocida u Srebrenici – kazao je Inzko u intervjuu za televiziju Al Jazeera Balkan. Rekao je i da je spreman iskoristiti ovlasti koje mu stoje na raspolaganju da nametne zakon kojim bi se zabranilo negiranje genocida u BiH što su ga nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba i što je činjenica koju su potvrdili i Međunarodni sud pravde (ICJ) kao i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). “Da budemo jasni, ja sam potpuno spreman (nametnuti zakon)”, kazao je Inzko pojašnjavajući kako je to mjera za kojom će se posegnuti ukoliko se u parlamentu BiH do srpnja naredne 2021. godine kada će se obilježiti 26 godina od srebreničkog genocida ne donesu odgovarajuće odluke što su do sada sprečavale stranke iz Republike Srpske.

Podržavate li stav Visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka, da upotrijebi bonske ovlasti, kojim bi nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici?

BUDIMIR: Osobno smatram da je takav zakon odavno trebao biti nametnut, kada ga već nisu usvojili parlamenti u BiH. Međunarodna zajednica dopustila je opstrukciju provedbe Anexa 7 Daytonskog sporazuma i time u potpunosti obesmislila Daytonski sporazum i Ustav BiH kao njegov dio. Osobno mi je bilo neshvatljivo i neprihvatljivo da u institucijama Bosne i Hercegovine i to od općinske do državne razine sudjeluju pojedinci koji su osumnjičeni pa čak i osuđeni za ratne zločine. Tim nečinjenjem međunarodnih čimbenika je ugrožen Daytonski sporazum i dovedena u pitanje funkcionalnost BiH. Domaći politički subjekti su iskoristili nedovoljnu zainteresiranost i nesnalaženje međunarodnih čimbenika od kojih je narod puno očekivao. Narodu nije preostalo drugo nego prihvatiti pravila lokalnih političara kada ih je već prihvatila i međunarodna zajednica u BiH. Ako sada OHR i ostali međunarodni subjekti u BiH ne isprave svoje propuste i pogreške onda je bolje za sve nas da što prije odu.

DNEVNO: Čelnici vladajućih hrvatskih i srpskih stranaka u BiH Dragan Čović i Milorad Dodik oštro su 24. 11. 2020. godine kritizirali djelovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka. Predsjednik HDZ BiH Čović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dodik kritike na Inzkov račun izrekli su sudjelujući u online debati koju je u povodu 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma upriličio ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja, a sudjelovali su predstavnici država članica Vijeća sigurnosti svjetske organizacije.

Inzko je kao jedan od također pozvanih sudionika kazao kako se Dayton mora poštovati u cijelosti a to znači i jasnu privrženost očuvanju teritorijalnog integriteta BiH. Upozorio je da politiku suprotnu tome najčešće vode iz Republike Srpske te je podsjetio kako u tom entitetu danas veličaju osuđene ratne zločince poput Radovana Karadžića.

Dodik je u svom istupu bio puno žešći opisujući Inzka kao “monstruma koji mrzi Srbe”. “Zaustavite tog monstruma koji nam pokušava nametnuti odluke koje nisu uspostavljene u Daytonskom sporazumu… On se sveti Srbima i Hrvatima u BiH”, kazao je Dodik, najavivši kako će Republika Srpska “razmotriti početak integracije s matičnom zemljom Srbijom” nastavi li Inzko djelovati na sadašnji način.

Nakon tog istupa reagirao je zamjenik stalnog predstavnika Njemačke pri UN-u Gunter Sautter kazavši kako je umjesto očekivanog dijaloga dobio samo monologe ispunjene osobnim napadima na Inzka. “Mi zahvaljujemo Inzku na radu u očuvanju mira i pomirenja u različitim segmentima društva, nastavljamo potporu vama i vašem uredu. Pozdravljamo rad Ustavnog suda BiH i međunarodne suce (u njemu). Njihovo iskustvo je ključno kako bi se uspostavilo sudstvo u skladu s Daytonom a verbalni napadi i neprimjeren jezik protiv suda ne smije se tolerirati”, kazao je Sautter. Predstavnici SAD-a, Francuske, Njemačke i Velike Britanije također su podržali Inzka te izrijekom osudili Dodikov napad na njega.

“Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je potreban toj državi radi održavanja mira i donošenja bitnih odluka. Snažno podržavamo postojanje te institucije”, kazao je Richard Mills, zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u.

Gosp. Budimir, zbog čega ovoliki žestoki napadi od strane Čovića i Dodika na račun Visokog predstavnika Valentina Inzka, i smatrate li, da li je Dodik ovakvim svojim govorom sam sebe diskreditirao?

BUDIMIR: Dodik i Čović su svjesni da su svojim djelovanjem doveli do apsurda postojanje ne samo OHR-a već i Daytonskog sporazuma. Ako oni ne eliminiraju Inzka onda će Inzko ili netko drugi na njegovoj poziciji eliminirati njih i zato su tako otvoreno krenuli protiv njega. Njihova je procjena  da je s obzirom na promjenu administracije u State Departmentu ovo trenutak kada uz pomoć Rusije imaju šanse ostvariti svoje naume. Novi Predsjednik Joe Biden i njegova administracija im sigurno neće biti naklonjeni i ovo je za njih biti ili ne biti. U tom kontekstu jasno mi je što pokušava Dodik. To je otcjepljenje BiH i pripojenje RS-a Srbiji vjerujući da bi to moglo proći kao kompenzacija Srbiji za priznanje Kosova. Nije mi jasno što je Čovićev cilj. Moj je stav da Srbija ne smije doći na 50-tak kilometara od Zagreba. Unatoč potpori koju Čović uživa iz HDZ-a RH pa čak i od Predsjednika Milanovića ne vjerujem da bi se bilo tko od političara u Republici Hrvatskoj  usudio podržati uspostavu Srbije u Bosanskoj Kostajnici te da Bosanska Posavina postane regija u Srbiji.

DNEVNO: Hvala Vam na izdvojenom vremenu!

BUDIMIR:  Hvala Vama!

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više