Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Finska može naučiti svijet kako živjeti uz Rusiju

Dok je nekada, prije ’90-ih, među mnogima vladalo uvjerenje da je Jugoslavija jedina zemlja na svijetu koja zna koristiti pogodnosti Hladnog rata između Sovjetskog Saveza i NATO pakta tako da izvuče korist od obje strane, mnogi zaboravljaju da je istu privilegiju na sjeveru Europe uživala Finska.

I dok se Jugoslavija u krvavom ratu raspala na, u geopolitičkom smislu, relativno nevažne države, Finska i dalje zna kako biti prijatelj Zapadu, ali tako da ne iritira Rusiju.

Bloomberg piše “kako je, nakon aneksije Krima, Rusija pridonijela porastu napetosti na kontinentu”, što se odražava na Finsku, koja ima zajedničku granicu s Ruskom Federacijom, prenosi Logicno.com

Prema Bloombergu, Finci bi trebali proširiti suradnju sa Zapadom, osobito s drugim nordijskim zemljama, ali oni to ne čine jer na drugoj strani ne zaboravljaju svog istočnog susjeda.

Čak 100 godina nakon što je Finska proglasila neovisnost, zaštita nacionalnog suvereniteta je i dalje prioritet za političko vodstvo zemlje. Prema Bloombergu je većina zapadnih zemalja prilično udaljena od ugroze, ali je opasnost od moguće eskalacije napetosti s Rusijom za Finsku pitanje života i smrti, jer s njom dijeli zajedničku granicu.

“Rusija je stalna dilema za Finsku i problem bez rješenja kojim treba upravljati. To za nas nije teorija kao da smo mi, recimo, Belgija ili Portugal “, izjavio je Rene Nyberg, umirovljeni diplomat koji je nekad bio veleposlanik u Moskvi i Berlinu.

Autor članka podsjeća da je najveći uspjeh Finske u 100 godina neovisnosti bilo to što je uspjela opstati. Tokom građanskog rata 1918. je ubijeno gotovo 40.000 ljudi, a za vrijeme dva rata protiv Sovjetskog Saveza, u razdoblju od 1939. do 1945. godine, Finska je izgubila više od 93.000 ljudi.

U narednim desetljećima se Finska borila kako bi izbjegla ulazak u Varšavski ugovor, a kad god je to bilo moguće, približavala se Zapadu, ali da u isto vrijeme ne iritira Sovjetski Savez.

No, ovi posebni odnosi su se osjetili i u uticaju Moskve pri imenovanju finskih vlada i autocenzuri lokalnih političara i medija. Takav stav objašnjava zašto se Finska nikada nije priključila NATO paktu, a postala je članica EU 1995. godine, uz Austriju i Švedsku. No, čak i tu je Finska posebna.

“Perspektive sigurnosne politike prožimaju finski način razmišljanja, i za to imamo dobar razlog. Dok je za Švedsku članstvo u EU bilo isključivo ekonomsko pitanje, za Finsku je to prije svega bilo sigurnosno pitanje. To je Finsku uvelo u sferu zapadne solidarnosti. Prije toga, naš stav je uvijek mogao biti osporavan”, podsjeća Rene Nyberg.

No, Bloomberg navodi kako je, nakon aneksije Krima, Rusija pridonijela rastu napetosti na kontinentu, koje su narasle na najveću razinu još od Hladnog rata. Sada se, nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika, rađa sumnja u snagu političkog poretka koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata.

Dakle, prema Bloombergu, Finska treba proširiti suradnju sa Zapadom, osobito sa Švedskom i drugim skandinavskim zemljama, ali ne smije zaboraviti svog istočnog susjeda.

“Dinamični bilateralni odnosi s Finskom su za Rusiju i dalje važni, a Finska dobro poznaje svog istočnog susjeda”, piše Martin Kragh, voditelj “Ruskog i euroazijskog programa” na “Švedskom Institutu za međunarodne poslove”.

Iako su njezine obrambene snage već u potpunosti usklađene sa standardima NATO pakta, premijer Juha Sipila je još jednom ponovio kako Finska zadržava mogućnost traženja članstva, ali se ipak vjerojatno neće pridružiti organizaciji.

“Finski je odnos sa Sjevernoatlantskim savezom poput pušenja bez udisanja dima“, rekao je Nyberg.

PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK & TWITTER


Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više