Fresh Press portal
BiH Politika

Inzko: “Dodik je već priznao genocid… A i Ratko Mladić je”

Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko dao je intervju za Radio Slobodne Evrope. U njemu je Inzko govorio o zatvaranju OHR-a, izmjenama Dejtonskog sporazuma, Dodiku…

Na pitanje da li je vrijeme da se Dejton mijenja, Inzko kaže da je bi to bilo normalno.

“Prije 25 godina bili smo mlađi, nije isto vrijeme kao tada. Uzmite samo Španiju, i tamo je bio građanski rat. Kada se Španija pripremala na članstvo u Evropskoj uniji, nisu mijenjali postojeći nego su napisali potpuno novi ustav. To je trajalo devet godina, tako su se pripremali.

U Bosni i Hercegovini je to nešto teže. Neki misle da će onda doći do centralizacije Bosne i Hercegovine. Mi znamo da je Republika Srpska totalno centralizovana, ali Bosna i Hercegovina nije i nikada neće biti centralizovana, ali ona mora biti funkcionalna. Funkcionalna da neke stvari jednostavno funkcionišu.

Druga stvar, mi imamo sada pet ili šest odluka Evropskog suda za ljudska prava. Vi znate da se ovdje već 25 godina vrši veoma, veoma gruba diskriminacija deset posto stanovništva, a to je stanovništvo koje se rodilo na pogrešnoj strani – recimo, svi Srbi iz Sarajeva, Bošnjaci iz Srebrenice, Banjaluke i Hrvati iz Republike Srpske, ne mogu se kandidovati, pa i da su Ajnštajni, pa i da imaju deset Nobelovih nagrada, oni se ne mogu kandidovati.

Da ne pričam o mješovitim brakovima i djeci, da ne pričam o Sejdiću i Finciju i svim manjinama, a ima oko 16 manjina, znači to je 10 posto, a to je 300.000 ljudi koji se ne mogu kandidovati za mnoge funkcije u državi. To je teška uvreda i diskriminacija. Znači, samo po tom osnovu isto treba Ustav da se mijenja”, rekao je Inzko.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u jednom od intervjua da Srbi nikada neće priznati genocid u Srebrenici. Šta se u tom slučaju, ako se nametne, može da očekuje, kako će izgledati primjena u praksi?

Ne treba Dodik da priznaje genocid. On ga je već priznao. Kod Senada Hadžifejzovića (urednika na lokalnoj tv stanici) priznao je da je izvršen genocid, ja sam taj video gledao, tamo je čak dva puta rekao da je u Srebrenici izvršen genocid.

Samo da podsjetimo – da se vršio genocid u Bosni i Hercegovini, o tome je govorio i Ratko Mladić lično. Naime, 12. maja 1992., na sjednici parlamenta Republike Srpske pričalo se o etničkom čišćenju. O etničkom čišćenju govorili su arhitekti tog čišćenja Krajišnik i Karadžić, i tada je Ratko Mladić rekao: ‘Pa, ljudi, kako ćemo to napraviti? U nekom selu, ja nemam sito da znam da li su tamo Bošnjaci ili Srbi i koji su koji, ili ću pobiti sve. Kako ću ja to objasniti svijetu, gospodine Krajišnik? Pa ljudi, to je genocid.’. To je sam Ratko Mladić rekao.

Ne treba se brinuti Dodik da li se desio genocid ili ne. To su sve dokazali međunarodni sudovi, a Međunarodni sud u Hagu osnovalo je Vijeće bezbjednosti, znači Rusija, Amerika, Francuska, petnaest članica, i 1993. osnovan je sud za ove ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

To treba poštovati. Sud ima mnogo dokaza, još nikad nije ni u jednom ratu bilo toliko dokaza, toliko dokumentacije. To treba poštovati, poštovati odluku Savjeta bezbjednosti koji je osnivač tog Suda.

Ja mislim da je Srbija bila vrlo blizu toga da prizna genocid, ona je rekla da priznaje sve presude, da je to bio veliki zločin itd. Po tome bi se morao orijentirati i Milorad Dodik, koji je već 2008. godine priznao da se vršio genocid. Tada je čak rekao da treba isporučiti Karadžića u Hag.

Hoće li nametnuti zakon o zabrani negiranja genocida?

Ima dvije vrlo važne reakcije. Bivši savjetnik za vanjsku politiku kod Angele Merkel, gospodin Christoph Heusgen, koji je ambasador u Njujorku, u Savjetu bezbjednosti, rekao je da je negacija genocida neprihvatljiva, da treba usvojiti zakon o negaciji genocida, to je rekao on. Naravno, svi moderni narodi u Evropi, svi imaju zakone o negaciji holokausta.

Znate da je jedan engleski novinar, koji je u Beču negirao holokaust, dobio tri godine zatvora. Švajcarska ima zakon o zabrani negacije genocida, i Belgija. To će biti i u Bosni i Hercegovini, kad tad.

Međutim, najveća pomoć mi je došla od ministra vanjskih poslova Njemačke, Heiko Maasa, koji je prije nekih petnaest dana, 28. oktobra, rekao da za države koje negiraju genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. Ni za političare koji negiraju genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. Mi se nismo dogovarali, ali on je to rekao.

To je bila najveća do sada podrška, dolazi od jednog velikog naroda kakav je njemački, koji ima svoja iskustva. To vrijedi još više.

Kakav bi novi angažman međunarodne zajednice mogao da se očekuje nakon dolaska gospodina Bidena na mjesto predsjednika SAD? Iz Republike Srpske već je rečeno kako bi bilo kakav angažman SAD vodio možda i raspadu BiH.

Nema govora o tome. Gospodin Biden još nije dao svoju zakletvu, to će biti 20. januara, međutim već se naslućuje njegov tim. Neka imena već poznajemo. Recimo, ministar vanjskih poslova, gospodin (Anthony) Blinken (verovatno budući američki državni sekretar, prim.aut.), vrlo je interesantna ličnost, ne samo zato što je završio nekoliko fakulteta i što zna situaciju na Balkanu, već je njegov poočim bio u Aušvicu, u konclogoru, znači, novi ministar vanjskih poslova Amerike zna šta je to holokaust i on će, ne sam, ali će osnovati tim koji će raditi na Bosni i Hercegovini, zajedno sa Evropom, zajedno sa Njemačkom.

Ja sam siguran da ćemo mi otvoriti novo poglavlje i da će 2021. godina biti jedna jako uspješna godina saradnje između Evrope i Amerike. Ja sam tu jako optimističan.

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više