Fresh Press portal
BiH Politika

Lazović: “Američka rezolucija ima za cilj da brže gura BiH u EU i NATO”

Lazović

Član Predsjedništva SPD-a Miro Lazović kazao je za N1 kako nije iznenađen izvještajem o napretku BiH ka EU, ali da je iznenađen “pojačanom aktivnošću Brisela koji zadnjih dana intenzivno upozorava BiH na realizaciju Mišljenja EK sa 14 famoznih uslova i javne nastupe njihovih odbora koji upozoravaju da smo daleko od EU”.

Želim biti optimista da će početkom iduće godine aktivnosti domaćih političara uz pritisak i aktivnosti EU i američke administracije rezultirati da ćemo u 2021. godini možemo dobiti status za priključenje EU“, rekao je Lazović u Novom danu.

Istakao je kako “političke blokade u BiH postoje od 1995. godine te da je uvijek bila poligon za političke nesporazme”.

U izvještaju se govori o propustima koje aktuelne i prošle vlasti nisu uradile. Evropska komisija traži brži napredak u realizaciji uslova. Političke blokade bit će i dalje prisutne pogotovo kada dođu na red realizacije presuda Suda za ljudska prava u Strazburu Sejdić-Finci ili donošenje određenih izmjena i dopuna Ustava kada je u pitanju Izborni zakon. Optimistično je da je Odbor za vanjsku politiku EK donio svoje javne stavove koji traže od BiH da se Izborni zakon uskladi s evropskim principima i standardima. Dobro je da se pojavljuje američka rezolucija koja se naslanja na incijative EU. Ako se to sve uzme u obzir čovjek treba biit optimista“, kazao je Lazović.

Govoreći o rezoluciji američkog Kongresa, kazao je kako je administracija SAD-a bila dosta pasivna kada je u pitanju realizacija Dejtonskog mirovnog sporazuma te da se zbog toga u politički prostor ove regije uključila Rusija sa svojim interesima.

Mislim da je to razlog što se američka administracija jače uključila. Rezolucija dolazi u momentu kada se obilježava 25 godina Dejtona, Amerika je njegov tvorac i ima odgovrnost i obavezu da prati njegovu realizaciju i ispravljati nepravde koje su ugrađene u Ustav. Raduje me da se ta američka rezolucija naslanja na EU i poziva BiH da svoje ustavne reforme uskladi s evropskim principim i standardima. Rezolucija ima za cilj da promijeni političku situaciju u BiH u smislu da brže gura BiH u EU i NATO“, kazao je Lazović.

Izrazio je zabrinutost zbog otpora bh. putu ka EU koji, kako je rekao, dolaze “od tandema Čović-Dodik”, ali i “Hrvatske i Srbije”.

To je koordinirana politička aktivnost Zagreba i Beograda kada je u pitanju budućnost BiH motivisana željom da se HNS i HDZ BiH uvede u sturkture izbornog zakona na način da se izbor člana Predsjedništva, koja je za njih jedina bolna tačka, bira iz reda HDZ-a, ne Hrvata. To je u suprotnosti onome što govori američka rezolucija i izvještaj iz Brisela“, dodao je.

Naglasio je kako su za napredak BiH ključne izmjene Ustava jer postojeći afirmira etničke podjele, politike koje dijele BiH i na njemu nastaju loše politike.

Ustav svake države je temelj države, ovi temelji BiH su loši. Ukoliko ne bude promjena, BiH ostaje talac etničkih podjela. Sjećam se razgovora 1995. u novembru, upozoravali smo Richarda Holbrookea da ustav BiH, kakav je sačinjen Dejtonom, ne može graditi stabilnu državu. Bili smo svjesni slabosti, ali smo naišli na izjavu koji je rekao ‘S ovim ustavom morat ćete živjeti 15 godina, nakon toga će doći vrijeme za promjenu’. Ne bih rekao da je to bio neki plan koji je vodio računa o interesima BiH. Njima se žurilo, Clinton je ulazio u utrku za drugi mandat i trebao im je međunarodni projekat, a to je bila BiH u kojoj je trebalo zaustaviti rat. Nisu puno mislili o budućnosti. Imali su iskrenu namjeru da je naprave multietničkom i građanskom, ali nakon 1994. američka administracija je skliznula prema entiteskoj podjeli. Mislim da je američka administracija konačno svjesna toga i da će činiti u narednom periodu da se to ispravi, od nje se to i očekuje“, kazao je Lazović.

Smatra kako bi najbolje bilo kad bi “domaći akteri bili svjesni neophodnosti promjena koje svakog bh. građaninom čini čovjekom koji živi u jednoj stabilnoj i funkcionalnoj državi”, ali da nije siguran da će se to desiti.

Nisam siguran da će na ovoj formi dva entiteta – tri naroda biti otklonjene blokade samom snagom političkih aktera jer oni na tim podjelama grade moć. Pritisak će morati doći i mislim da se to ovih dana ubrzava. Projekat ‘mali šengen’ budi nadu da bi ekonomskim pitanjima region otklonio političke blokade koje su prisutne. Bosanci i Hercegovci trebaju biti oprezni, treba ići prema Šengenu, ali tražiti da otklone blokade koje bi mogle ugroziti evropski put BiH“, zaključio je Lazović, prenosi “Patria“.

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više