Fresh Press portal
Politika Svijet

On ne odustaje: “Rat na Balkanu počet će u Srebrenici ili Mostaru”

Sada, još uvijek kao direktor agencije Nova Europa, koja procjenjuje politički rizik u istočnoj Europi, Less u intervjuu za “Nin” navodi gdje očekuje oružane sukobe na Balkanu.

“Ako dvije strane prihvaćaju uvjete pod kojima bi Srbija priznala Kosovo, ne vidim zašto bi autsajderi to trebali odbaciti. Oni samo trebaju odbaciti svoju fobiju o konceptu podjele duž etničkih linija”, rekao je, pri čemu je “autsajderima” nazvao europske političare, prvenstveno Njemačku, koji ne dopuštaju prekrajanje Balkana.

Argument EU-a je podsjećanje na povijest u kojoj je svaki takav pokušaj uvijek dovodio do brutalnih ratova, pokolja, razaranja i rijeka krvi. Novinarka “Nina” Dragana Pejović pitala je Lessa je li moguć rat na Kosovu.

“Postoji rizik, jer postoji i nova dinamika u ovim razgovorima. Prijedlog dva predsjednika bio je odbijen, posebno na Kosovu. I sad se proces odvija u suprotnom smjeru. To je scenarij u kojem Priština pokušava uspostaviti vlast na sjeveru, a Beograd kao na sigurnosnu prijetnju reagira angažiranjem svoje vojske da zaštiti Srbe. Hoće li se onda Priština boriti za sjever, posebno je pitanje”, odgovorio je.

Less svoje teorije koje je iznosio i za Express, kombinira s jedne strane tvrdnjom da na Balkanu ogromna većina stanovništva ne želi živjeti u multietničkim državama, nego u monoetničkim, a s druge s time da se EU, kako kaže, “suočava sa svojim propadanjem”. Iz toga izvlači zaključak da EU Balkanu više nema što za ponuditi osim novca, da joj je utjecaj sve slabiji, a da SAD više za Balkan nije zainteresiran. To posebno primjenjuje na BiH.

“Kad god su se bosanski Srbi željeli distancirati od Sarajeva, to im nije bilo dopušteno… Smatram da prognoza ovisi o tome kako će Bošnjacireagirati”, kazao je u intervjuu za Nin u dijelu u kojem zagovara veću autonomiju srpskog i još nepostojećeg hrvatskog entiteta, i to kao “prijelazno razdoblje”.

“Uvijek postoji rizik od sukoba. Posebno u Bosni gdje su emocije vrlo intenzivne. To ovisi o tome hoće li Bošnjaci imati volje za pregovore i kako će se to odvijati. Znamo da postoji nekoliko žarišta, kao što je Srebrenicakoja je od presudne važnosti za Bošnjake”, kazao je Less, ne precizirajući da je ta “presudna važnost Srebrenice” zapravo posljedica genocida nad Bošnjacima iz 1995. od strane Ratka Mladića i trupa Republike Srpsketijekom rata.

“Mislim da trenutačne multietničke države ne mogu opstati. Manjinsko stanovništvo Bosne, Makedonije i Kosova nikad nije prihvatilo legitimitet tih država, a mnogi su se prihvatili oružja tijekom raspada Jugoslavije kako ne bi postali dio nečeg što oni smatraju tuđom državom”, za Express je Less govorio prošle godine.

Kao mjesta potencijalnih sukoba Less je sada naveo i Brčko, “osporavani grad”, te “druga manja mjesta, bošnjačka sela u Republici Srpskoj”.

“I, naravno, Mostar gdje su Hrvati također ekstremno nezadovoljni, naročito nakon izbora u listopadu prošle godine na kojima se ispostavilo da ne mogu izabrati svoje predstavnike. Sve skupa, stvorena je visoko zapaljiva atmosfera u BiH, koja bi mogla imati dramatičan rasplet narednih nekoliko godina”, nabrojao je Less.

Lessa su zbog stavova koje iznosi posljednjih godina, najpreciznije je to tako nazvati, popljuvali u niz navrata s različitih dijelova svijeta, primjerice, njegove tvrdnje da je “multietničnost na Balkanu uvezena sa zapada Europe”.

“Manjine u tim državama bile su prisiljene prihvatiti status quo zato što je zapadna hegemonija zabranila bilo kakve promjene postjugoslavenskih dogovora”, govorio je Less za Express prošle godine.

No, tome mu kritičari suprotstavljaju povijesnu činjenicu da je multietničnost tisućama godina stara činjenica u ovom dijelu svijeta, posebno posljednjih stoljeća u Vojvodini, na Kosovu, Makedoniji, pa i po Hrvatskoj i drugdje. Nije, dakle, jasno o kakvom “uvozu multietičnosti” može biti riječ na Balkanu.

Predbacuje mu se i kriminalna zamjena teza po kojoj u situaciji kad zagovara velike Srbije, Hrvatske i Albanije, a političkom Zagrebu, primjerice, takvo što ne pada na kraj pameti iz niza razloga, pa i zbog vlastite stabilnosti, on presudnom po opasnost od izbijanja ratova smatra “reakciju Bošnjaka“, odnosno onih koji bi tu ispali najveći gubitnici.

Da se ne govori o tome da Bošnjaci nisu redom politički jednodimenzionalni obožavatelji Bakira Izetbegovića, nego itekako politički heterogeni. Less se u svojim istupima niti najmanje ne obazire na pravno-političko naslijeđe avnojskih granica SFRJ na osnovu čega ovdašnje nacije i jesu izvlačile legitimitet za obranu od agresije SlobodanaMiloševića u 90-ima.

Konačno, kao bivši konzul u Banjoj Luci i s ovakvim predviđanjima, osoba s čijim se stavovima njegovi stavovi najviše poklapaju, zapravo je MiloradDodik, potom Aleksandar Vučić, ali u prvom redu Dodik.

“Čini mi se da su elite bosanskih Srba sve složnije i odlučnije u konačnom odcjepljenju od Bosne i mislim da će početi s procesom ostvarivanja nezavisnosti već iduće godine”, također je izjavljivao za Express.

Lessove teorije samo u posljednjih godinu dana teško su kompromitirala dva događaja. Prvi je onaj da Albanci odbijaju sudjelovati u vlasti Republike Makedonije.

“U međuvremenu u Makedoniji Albanci trenutačno odbijaju sudjelovati u vlasti, osim pod uvjetima koji su neprihvatljivi za Makedonce. To riskira situaciju u kojoj međuetnička podjela vlasti dolazi do kraja. Potencijalno, Makedonija bi mogla de facto podijeliti se po etničkim linijama, što je dovelo Albance da uspostave paralelne institucije na zapadu Makedonije i izaziva nekakav zazor od Makedonaca”, govorio je Less za Express.

U međuvremenu se ta mala zemlja uspjela othrvati pokušajima da se nacionalisti iz VMRO DPMNE zadrže na vlasti iako su izgubili izbore, navodno su nacionalistima u tome ruku pružale i neke struje iz Moskve.

Nova vlast lijevog centra u koaliciji sada ima i Albance. Druga stvar je tvrdnja da se “EU raspada”, na čemu je Less poentirao u doba uzleta Brexita. Sada se Brexit, međutim, pokazuje kao sve manje vjerojatan, a čak i lako moguće vrlo opasan po samu Veliku Britaniju.

>>> PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK & TWITTER <<< ________________________________________________________________________________________

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više