Fresh Press portal
Nauka

Gdje je legendarna Troja? Turski Hisarlik i hercegovačka Gabela u velikom rivalstvu

Lokacija drevne Troje enigma je i danas, unatoč službenim teorijama…

Turska, Anatolija, Engleska, grčki Pergamum, Skandinavija i Hercegovina samo su neke od potencijalnih lokacija antičkog legendarnog grada države.

Schliemann je zaslužan za otkriće i devastaciju Hisarlika

Hisarlik ili Truva službeni je lokalitet drevne Troje. Danas praktički svatko zna za Trojanskog konja, Homera, prelijepu Helenu, kao i Ahilovu petu. Na zgarištu velike civilizacije uzdigao se Ilium koji je opstao sve do uspona Konstantinopola. O legendi se pričalo stoljećima no suvremeni ‘Indiana Jonesi‘ počeli su se pustolovinom baviti tek nakon KolumbaPierre Belon i Pietro Della Valle prvi su današnju Troju povezali s Alexandria Troas lokacijom koja je i danas nalazište na nekih dvadesetak kilometara južno od Hisarlika.

Jean Baptiste LeChevalier kasnije je Troju ‘pronašao’ u Pinarbasiju, čime je u igri ‘toplo-hladno’ došao na petnaest kilometara bliže. I sve do 1822. ove dvije lokacije predstavljale su poprište kultnog rata iz davnina, sve do škotskog novinara Charlesa Maclarena. Njegove navode odlučio je istražiti američki istraživač Frank Calvert, a onda je u priču ušao Heinrich Schliemann – i sve ostalo je povijest.

On je datirao i različite periode zdanja, a kroz šezdeset godina iskapanja napokon je otkrio i brdo Hisarlik. Njegov prilično egoističan i prgav stav prikriven visokom kupovnom moći uništio je jedan veći dio originalnog zdanja svojim amaterstvom i grubim metodama iskopavanja, a i sam se prilično potrudio da ostane jedini zaslužan za veliko otkriće. Dorpfeld i Blegen nešto kasnije potvrđuju kako lokacija sadrži čak devet izgrađenih gradova, jedan ponad drugog, a razmatra se i čak 46 nivoa gradnje.

Profesor Korfmann 1988. otkriva i brončane strijele i ljudske ostatke iz 12. st. pr. Kr. što je svojevrsan dokaz Trojanskog rata iako je samo razdoblje itekako podložno raspravama. Nakon što je otkrivena tehnika ‘molekularne arheologije’ teoretičari zavjere dobili su značajan vjetar u leđa pošto Turci od 2013. odbijaju preko 100 zahtjeva za proučavanjem lokacije među kojima se ističe Sveučilište u Wisconsinu. Zato akademski krugovi potiču daljnju raspravu o pravoj prirodi Troje.

Hercegovačka Gabela – Troja ili nepoznat drevni lokalitet

Sama lokacija u Hisarliku prilično je neiskorištena – ulaz je nekih pedesetak kuna, pred vratima je loše dizajniran i realiziran konj, sa svih strana vrebaju ‘fotografi’ koji vam nastoje uvaliti ono što niste ni tražili, a građevine i drevni zidovi toliko su nezaštićeni da doslovno možete preskočiti ogradu i bez ikakvog nadzora slikati se i uzimati kamenje kao suvenire. Jedino što otkriva značaj su arheolozi koji i dalje neumorno kopaju, kao da su na nekom gradilištu okupanom suncem i neugodnih četrdeset stupnjeva van hlada.

Suveniri su gotovo neugodno jeftini pa ogromnog konja odličnog dizajna teškog više od pet kilograma možete kupiti već za dvadeset kuna. S druge strane, tu je Priceova teorija o hercegovačkoj Troji koja nikada nije uzela zamaha niti ima očekivano arheološko uporište s obzirom na sve pisano o samim lokacijama. Roberto Salinas Price inače je rođen u glavnom gradu Meksika davne 1936. godine, a uz školovanje (filologija) u SAD-u okušao se i u hotelijerskom biznisu, baš kao kolega mu Daniken.

Za života je napisao tri knjige i sve su tematski vezane uz Homera dok je četvrta nedovršena i naprasno prekinuta njegovom smrću. Teorija o hercegovačkoj Gabeli podignula je popriličnu prašinu, ponajviše u samoj regiji i među žiteljima ove skrovite no prilično raskošne arheološke lokacije. Njegova priča u javnost je izašla u taktički loše vrijeme, neposredno nakon Međugorja, pa je s dozom sarkazma dočekana u stručnim krugovima i ostaje žal što slučajnost nije bolje tempirala trenutak objave, piše “Dnevno.hr“.

Pitanje svih pitanja nije ono vezano samo uz postojanje Troje već i eventualnoj pravoj prirodi otkrića – ukoliko Gabela nije Troja, što ona je? Jer nešto definitivno postoji u geolokaciji rijeka Cetina – Dubrovnik – Ivan planina, kao i obližnjim otocima. Price je razmatrao Ilijadu i Odiseju kao kriptiranu opisnu kartu u riječima, dakle jedan format ne tako blizak današnjoj kronologiji. U prilog mu idu topografija i nazivi rijeka i uzvisina prilično slični onima u Homerovom epu, za kojeg uzgred rečeno Price tvrdi da vjerojatno nikada nije niti postojao. No, ukoliko su Daorson i Ilios zaista u turskom Hisarliku, što je onda u Gabeli?

>>> PRATITE NAS! DRUŠTVENI SMO! FACEBOOK & TWITTER <<< ________________________________________________________________________________________

Povezani članci

Glasanović: “Dva puta su mi silovali majku, Hercegovina je puna udbaša, pa zašto vas čudi Čović?”

E.H

Gripa hara Hercegovinom, kako ju spriječiti i liječiti?

E.H

Rebalans bez doktora: Prijeti li Hercegovini finansijski kolaps?

E.H

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više

kiralık bahis sitesielektronik sigaraTurkish Voiceoverarapça seslendirmerusça seslendirmeİzmir evde masajİzmir evde masajİzmir escort