Fresh Press portal
Nezavisni informatvni portal

Kompanija iz Tuzle naručila banane, u kontejneru pronađeno 500 kg kokaina

Je li pola tone kokaina zapljenjenog u Pločama bilo namjenjeno tržištu Bosne i Hercegovine? Službene potvrde za to, od nadležnih policijskih agencija, još nema. Sumnja se kako je prva lokacija droge trebala biti Tuzla.

U istražne aktivnosti nakon zapljene više od 500 kilograma droge u luci Ploče. Uključena je i SIPA, saznaje N1. Glavnina tih aktivnosti fokusirana je na jednu kompaniju iz Tuzle, koja je, saznajemo, naručila banane iz Ekvadora. Pravo je pitanje jesu li znali da je u istom kontejneru i ogromna količina kokaina.

Kokain za banjalučko tržište?

Treba se utvrditi i gdje je droga trebala završiti. U određeni krugovima pominje se i banjalučko crno tržište. Što izvori bliski istrazi nisu mogli potvrditi. Ko je god naručio pošiljku, po nju nije došao, otrkila je dubrovačka policija.

“Ako nešto vi uvezete onda očekujete da će neko to i uzeti. (Do toga nije došlo?) Očigledno. (Zašto ste reagovali?) Dakle već je negdje izašlo u medijima, roba koja je došla, roba se od nekoga i preuzima. Uzeta je legalna roba, ilegalna nije. Kontejner se negdje vraća“, kaže Ivan Pavličević, načelnik PUDN-a.

Za sada niko nije uhapšen. Kriminalne grupe sve češće pokušavaju prokrijumčariti narkotike putem teretnih luka na Jadranu. Gdje su im šanse za uspjeh vrlo velike. Naime, jedino luka Rijeka ima rendgensku kontrolu tereta. Ostale, pa i ona u Pločama, uzdaju se u puku sreću. Ili dobar njuh pasa-tragača.

Kako droga dolazi u državu?

No, ni psi nisu svemogući. Zbog mirisa naftnih derivata policijski pas nije uspio nanjušiti drogu prije tri godine. U još jednoj rekordnoj zapljeni u Neumu. Tada je oduzeto 665 kilograma skanka, višemilionske vrijednosti. Narkotici su pronađeni u cisterni koja je dugo praćena zbog čestog korištenja ove rute. Sumnja se pokazala opravdanom.

BiH je važna tačka na takozvanoj balkanskoj putanji krijumčarenja narkotika. Jedna od najznačajnijih ruta ima ishodište u Albaniji. Odatle se droga, preko Crne Gore, doprema u našu zemlju. Manji dio ostaje u državi, većina se dalje krijumčari ka zemljama Zapadne Evrope. Plan krijumčara često osujete granični policajci i carinici.

Oni koji žele ilegalno da unesu narkotike u BiH, često to čine van graničnih prelaza. Prolazeći pješke kroz pogranični pojas. Tada je, obično, posrijedi veća količina opojne droge. Uhvaćeni na djelu, često su narkotike pokušavali prokrijumčariti u kamionima, u posebno izrađenim bunkerima. Nekad graničari i carinici imaju sreće da razotkriju lanac narko-dilera. Ponekad je potrebno duže vrijeme praćenja i prikupljanja obavještajnih podataka. U posljednje vrijeme, sve su češća saznanja o tome da pripadnici različitih kriminalnih i narko klanova iz regiona borave na teritoriji Bosne i Hercegovine. Uključujuči Jahorinu i Sarajevo. Nedavno je i Dragan Lukač potvrdio njihovo prisustvo.

“Sva lica koja se pojave na teritoriji RS, a imaju bilo kakvu kriminalnu prošlost ili imaju vezu sa kriminalcima, pa makar i rodbinske, istog trenutka se stavljaju pod kontrolu naših službi. Na taj način znamo njihovo kretanje. Znamo njihove kontakte, znamo šta rade na teritoriji RS-a. I ako primijetimo bilo kakve kontakte sa našim domaćim kriminalcima, svakako ćemo odmah reagovati”, poručuje Lukač.

BiH tranzit za drogu

I europska komisija je pisala kako je “Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja tranzita i skladištenja droge”.  Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva sigurnosti, gram heroina na ulicama većih gradova, poput Sarajeva, Banjaluke i Mostara, košta između 20 i 30 eura. Kokaina i do 75 eura.

Smatra se da se u BiH najčešće koristi kanabis. U manjoj mjeri amfetamin, ekstazi, kokain i drugi. Na pitanje poznajete li nekoga ko koristi narkotike, 13 posto građana je odgovorilo da poznaje one koji koriste kanabis. Nešto manje od četiri posto je izjavilo da poznaje ovisnike o ekstaziju i amfetaminu.

Komentari
Učitavanje...

Koristimo tehnologiju kolačića kako bismo vam ponudili bolju uslugu internetske stranice prilagođenu vama. Podaci pohranjeni preko kolačića koji se koriste na internetskim stranicama Društva nikad ne pokazuju osobne detalje iz kojih se može utvrditi identitet pojedinca. Prihvati Čitaj više