Smanjenje prihoda, ponajviše uzrokovano korona-krizom, znatno se odrazilo na pad profita kod banaka, a osim rezanja troškova jedan od potencijalnih izlaza iz te situacije je i dizanje kamatnih stopa.
Već smo pisali kako će prestankom moratorija udio loših kredita znatno porasti, a banke su na različite načine već počele rješavati novonastalu situaciju koja je vrlo složena. Opcija nema previše, ali neke koje se nameću su očite.
Na bankarskom tržištu je realno očekivati povećanje kamatnih stopa u ovoj godini, smatra ekonomski analitičar Damir Bećirović.
Kako smo i najavljivali, za banke će ova godina biti znatno neizvjesnija u odnosu na prošlu, koju su banke dočekale dobro kapitalizirane i likvidne. Postoje dva razloga zašto očekivati promjene kamatnih stopa. Prvi je činjenica da je jedan od direktnih efekata zdravstvene krize na realnu privredu povećanje kreditnog rizika za klijente banaka, naročito iz SME i retail segmenta. Logično da se veći rizik povezuje s većom cijenom kredita”, kaže Bećirović za Klix.ba.
Drugi razlog je vezan za traženje novih načina za oporavak profitabilnosti banaka, dodaje, jednostavno u ovom momentu nije tržišno pametno ići u daljnje povećenja cijena usluga platnog prometa i drugih nekreditnih usluga, jer su one već prilično visoke i stvaraju negativan imidž za banke.
“Ono što je ključ problema je da još uvijek ne vidimo oporavak potražnje za kreditima, te se banke nadaju da je buduća potražnja prilično neelastična i da će ovakav potez rezultirati povećanjem prihoda. Jednostavnije rečeno, smatraju da će onaj kome kredit treba, svakako prihvatiti i nešto višu cijenu kredita”, navodi.
Ono što je važno jeste redovno ažuriranje procjene kreditnih rizika, naglašava Bećirović, naročito na osnovu praćenja zdravstvenog dijela ove krize (informacija o vakcinisanju, otvararanju ili zatvaranju pojedinih zemalja i tržišta) i korekcija kamatnih stopa na osnovu tih pokazatelja.
“S druge strane, ne bih da stvaram pesimističnu atmosferu, jer banke će svakako pokušati amortizovati to povećanje kamata kroz periodične akcije, gdje će nuditi kredite po cijenama koje su bile redovne u periodu prije pandemije”, zaključio je.
Prema preliminarnim informacijama koje se odnose na kraj 2020. godine, u odnosu na kraj 2019. godine, i dalje se zadržava trend pada prosječne efektivne kamatne stope na kredite koji se plasiraju privredi, sa 2,81 posto na 2,75 posto, dok za kredite stanovništvu imamo zadržavanje nivoa kamatnih stopa u posljednje tri godine, odnosno, blagi rast u usporedbi s krajem 2019. godine, sa 6,89 posto na 7,04, podsjeća Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.
“Okolnosti koje su imale utjecaj na nivoe kamatnih stopa u proteklim godinama i dalje su prisutne. Na naše tržište se prenose efekti mjera aktivne monetarne politike Evropske centralne banke. Ipak, dominantni efekti su vezani za stabilnost bankarskog sistema, likvidnost i raspoloživost novca na domaćem tržištu. Vjerujemo da se značajnije promjene neće desiti u prvoj polovini ove godine. Ipak, napominjemo da na nivo kamatnih stopa može imati utjecaj uspjeh kod oporavka privrede i mogući rast udjela nekvalitetnih kredita”, kaže za Klix.ba Mahmuzić.
Također, balans ponude i tražnje za novcem se održava i putem kreditnih aranžmana s međunarodnim finansijskim institucijama, dodaje.
“Važno je napomenuti da na našem tržištu imamo aktivnu konkurenciju, znatan broj subjekata bankarskog sistema, i da pristup kreditiranju i formiranju nivoa kamatnih stopa može ovisiti o ukupnom poslovnom ambijentu, rizicima i poticajnim mjerama koje se očekuju u svrhu podrške oporavku privrede. Zahtjevi za održavanje profitabilnosti ne moraju nužno dovesti do rasta nivoa kamatnih stopa. Održavanje kamatnih prihoda se postiže i kroz povećanje kreditne aktivnosti i druga ulaganja u kamatonosnu aktivu”, zaključuje Mahmuzić za Klix.