Fresh Press portal
BIH TOP VIJESTI Vijesti

Uborak i Sutina: 27 godina od nekažnjenog zločina nad 114 mostarskih civila

U četvrtak, 13. juna 2019.godine navršiće se punih 27 godina od najmasovnijeg, a još uvijek nerasvijetljenog i nekažnjenog zločina u Mostaru i Hercegovini.

Tada su pripadnici jugovojske i srpskih paravojnih milicija, iz više skloništa, kuća i stanova u širem području mostarskog naselja Zalik, te sjeverne mostarske kotline, odveli i brutalno likvidirali 114 mostarskih civila, čija su masakrirana tijela pronađena razbacana na deponijama smeća Uborak i Sutina.

Masovni zločin protiv mostarskih civila uslijedio je u prvoj polovini juna 1992.godine, u danima uoči velikog i najavljenog povlačenja JNA i srpskih paravojnih snaga kojima je komandovao general Momčilo Perišić. I dok broje godišnjice tužnih sjećanja na svoje najmilije i ovog juna porodice ubijenih prozivaju bh.pravosuđe s jednim te istim pitanjem: Kako je moguće da je i poslije punih 27 godina ovaj ratni zločin ostao neistražen i pravno nesankcionisan ?

Brojni svjedoci, među kojima su odavno službeno dokumentirane i izjave neposrednih očevidaca – majki, očeva, djece i rodbine odvedenih, a kasnije ubijenih mostarskih civila, složni su u opisu događanja koji su uslijedili uoči masovnog povlačenja jedinica JNA i srpskih paravojnih formacija, u prvoj polovini juna 1992.godine. Mostarske civile – bošnjačke i hrvatske nacionalnosti su iz jasno označenih skloništa u mostarskom naselju Zalik, kuća ili stanova u širem pojasu Bjelopoljske kotline, organizovano hapsili i odvodili upravo pripadnici tih snaga, kojima je službeno komandovao general Momčilo Perišić.

Službena policijska verzija događaja zabilježila je da su srpske snage uhapšene civile sakupili i zatočili u jednom od atomskih skloništa Zalika, da bi ih poslije – na očigled najbliže rodbine i brojnih svjedoka, odvezli u nepoznatom pravcu. Nakon što su snage Armije Republike BiH i HVO u prvoj polovini juna 1992.godine zajedno oslobodile istočne strane Mostara, na deponijama smeća u naseljima Sutina i Uborak 13. i 14.juna pronađeni su leševi svih 114 odvedenih građana. Bile su to – službeno, dvije prve masovne grobnice otkrivene tokom rata u Bosni i Hercegovini. Međutim, ni do dan-danas, uprkos tome što postoje preživjeli svjedoci tih događaja, te što se znaju imena počinilaca, za taj zločin još niko nije odgovarao. Članovi porodica civila pobijenih na lokalitetima Uborak i Sutina kod Mostara još jednu godišnjicu zločina – 27. po redu, nad njihovim najbližim obilježiće u četvrtak bez ikakve nade u skoro očekivanje pravde. Već 27 godina taj slučaj se povlači po ladicama bh. pravosudnih institucija, ali za mučenje i strijeljanje 114 civila još niko nije odgovarao.

A kako je to izgledalo u junu sada već davne 1992. godine? Na svjetskim i brojnim domaćim videoservisima mogu se naći videoisječci, snimljeni u vrijeme nakon povlačenja srpskih snaga iz Mostara i doline Neretve, sredinom juna 1992. godine. U tim videozapisima zabrinute žene u mostarskom naselju Zalik, koje su ostale bez svojih sinova, muževa, braće, očeva i drugih muških srodnika, svjedočili su prije toliko godina za medije o tome šta se dogodilo i to dok je sudbina njihovih najbližih još bila nepoznata:

„Svi ljudi što ih je bilo u Gornjem Zaliku su otjerani 13. juna u sklonište. Ljudi, žene i djeca. Uveče su došli i odveli su sve muške – od nepunih 15 do 80 godina.“ – opisali su svjedoci.

O tome ko je počinio zločin na Uborku i Sutini, Adnin Hasić nam je na mjestu stradanja civila, nekoliko kilometara sjeverno od Mostara, rekao:

„Zna se. To su bili lokalni Srbi iz Vrapčića, koji su u to vrijeme bili potpomognuti rezervnim i redovnim sastavom JNA, kojima je komandovao general Perišić.“

Članovi porodica žrtava masovnih grobnica Uborak i Sutina ogorčeni su što se taj slučaj 27 godina ne rješava, iako su počinioci poznati. Oni odgovornim smatraju i srbijanskog generala Momčila Perišića, koji je u vrijeme kad su počinjeni zločini nad nesrpskim civilima u Hercegovini komandovao jedinicama Jugoslovenske vojske na tom području. Sa pozicije na kojoj je bio u funkciji komandanta jugovojske, njemu su nesumnjivo morale biti podređene i sve druge makar se identificirale kao nekakve paravojske srpske formacije. Podsjećanja radi, Haški sud Perišića nije ni teretio za te zločine.

Adnin Hasić u ime Udruženja rodbine prisilno odvedenih i ubijenih građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, kaže:

“Svih ovih 27 godina teško je čekati pravdu i taj osjećaj zapitanosti o pravdi imamo svi mi kao porodice žrtava. Stalno se pitamo kada ćemo i hoćemo li je dočekati. Svih 27 godina upućujemo apele nadležnim tužilaštvima da rasvjetle i procesiraju ovaj zločin i nadam se, jednom adekvatno kazne izvršioce i naredbodavce prvog i najvećeg četničkog zločina u Hercegovini.

Miloševićevi planovi koje se u Bosni i Hercegovini realizovali Radovan Karadžic i Ratko Mladić, presuđeni su kako u Hagu tako i u BIH, međutim potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se istinom i pravdom gradilo pomirenje i suživot kako u Mostaru tako i u cijeloj BIH. Volio bih da Grad Mostar u narednom periodu u spomen žrtvama Uborka i Sutine ali i svim civilima žrtvama u centru grada izgradi jedinstveno spomen obilježje. To prve mostarske žrtve zaslužuju jer Uborak i Sutina su mostarska Srebrenice”.

Još jedna godišnjica najmasovnijeg zločina nad civilima Hercegovine biće obilježena bez očekivanog pravnog ishoda, dok rodbina ubijenih pita: Hoće li zaista tako veliki zločin ostati do kraja nerazjašnjen i nesankcionisan, zarobljen u makazama što usporenog, letargičnog bh.pravosuđa, što odsustva prijeko potrebne međunarodne saradnje sa istražnim i pravosudnim tijelima Republike Srbije.

A.B.

(Vijesti.ba)

Povezani članci

Apoteke Sarajevo kažnjene s više od 10 tisuća KM od strane inspektorata

E.H

Trgovac iz BiH kažnjen s 15.000 KM zbog neusklađenih cijena u kriznoj situaciji

E.H

MUP KS objavio koliko iznose kazne ukoliko se dijete nađe na ulici

E.H

Na našoj internetskoj stranici koristimo kolačiće kako bismo Vam mogli pružati uslugu, analizirati korištenje, osigurati oglašavanje i funkcioniranje sustava, koje bez uporabe kolačića ne bismo bili u mogućnosti pružati. Nastavkom korištenja portala suglasni ste s primanjem kolačića. Više o politici o kolačićima i upravljanja postavkama kolačića pročitajtePrihvatamPročitaj više